Općina Visoko 2000 – 2013
“Niti jedan od prethodnih saziva vlasti u Visokom ne može biti amnestiran odgovornosti kod donošenja odluka koje nisu na funkcionalan način rješavale primjenu odredbi iz Odluke o komunalnom redu, kao ni nagomilane probleme u oblasti deponovanja i odvoza proizvedenog otpada, te nastanka enormno visokog broja divljih deponija smeća koje deset godina stvaraju negativnu sliku o Visokom o kojem se govori kao turističkom mjestu ugodnog življenja sa svim svojim prirodno-historijskim vrijednostima. Pitanje formiranja ekološke svijesti kod građana koji svojim bahatim postupcima dodatno slabe ionako tanku sponu između stanovnika jednog kraja i vlasti koja ih predstavlja je pitanje o kojem se mora započeti otvoreno da razgovara.“
Kako ocjenjujete trenutačno stanje u oblasti okoliša, posebno u oblasti odvoza i deponovanja otpada u Visokom?
Općina Visoko dugi niz godina pokušava napredovati u oblasti zaštite okoliša ako govorimo o zakonskoj legislativi, pa je tako i jedna u nizu Općina koja odvozi nastali otpad prema regionalnoj deponiji Mošćanica, što nije slučaj npr. sa susjednim Općinama. Međutim, dijelom i zbog toga Općina Visoko pojačava već nastali deficit kada su u pitanju obaveze prema regionalnoj deponiji i jasno je da ne rješava svoj problem na efikasan način. To potvrđuju i ogromne količine smeća posebno uz vodotoke i unutrašnjosti naših šuma. Prosto me strah ako bi neko napravio korektnu inventarizaciju istih i egzaktno nam rekao koliko, i u kojem obimu je rasprostranjen otpad u našim šumama.
Kako komentirate Odluku o komunalnom redu Općine Visoko iz 2000. godine?
Općinsko vijeće Općine Visoko u tadašnjem sazivu 26. maja 2001. godine, usvojilo je “Odluku o komunalnom redu“ kojom se između ostalog uređuje odvoz i postupanje sa smećem i drugim komunalnim otpadom. Ova Odluka je tek nakon 11 godina pretrpila prve izmjene i dopune i to u vrlo kratkom vremenskom periodu, najprije 14. aprila 2012. godine, a potom i 27. marta 2013. godine, jer su važeći zakoni u ovoj oblasti to zahtijevali. Izmjene i dopune ove Odluke u 2012. godini bile su naslonjene na prijeko usvajanje “Općinskog plana upravljanja otpadom za period do 2016. godine“, dok su izmjene i dopune iz marta ove godine u vezi sa implementacijom pojedinih zaključaka iz ovog Plana, a u vezi sa proširivanjem područja odvoza otpada posebno u tzv. II zoni općine Visoko u smislu ove Odluke. Pokazat će se da je deponovanje kućnih otpadaka i otpadnih materija sa područja općine Visoko na “gradsku deponiju“ u Očazima koja je kao lokacija određena posebnom Odlukom saziva Općinskog vijeća iz 2001. ustvari bio katastrofalan čin i ubistvo i najmanjeg oblika svijesti zasnovane na ekološkim principima upravljanja prostorom koji je, umjesto da se suoči sa stvarnim problemom, započeo našu ekološku agoniju, bez bilo kakvog uvažavanja ekosistema kao prirodnih funkcionalnih cjelina i mišljenja i volje lokalne zajednice kod donošenja najvažnijih odluka.
U kakvom se stanju nalazi nekadašnja “gradska deponija“ otpada u Visokom?
“Gradska deponija“ otpada kako je mnogi vole nazivati i danas, je ustvari nezakonita deponija otpada smještena u oblasti koja je izrazito podložna poplavama površinskih i podzemnih voda i kao takva nije mogla funkcionirati na održiv način, posebno ne još u gusto naseljenom području. Godinu dana prije realizacije jednog ovakvog čina tadašnje vlasti u Visokom izrađena je u Bosni i Hercegovini “Strategija upravljanja čvrstim otpadom“ koja je kvalitetno uređivala baš ovu oblast, i na osnovu koje je kasnije izrađen i donesen i “Zakon o upravljanju otpadom u Bosni i Hercegovini“.
Deset godina i više, “gradska deponija“ je opsluživala visočke proizvođače otpada računajući i otpad iz domaćinstava, 363 trgovačke radnje, 240 ugostiteljskih radnji, 540 zanatskih djelatnosti, 63 obrtnika koji se bave preradom mesa ne računajući neregistrovane prerađivače mesa, 17 javnih ustanova, uz prisutno pitanje odlaganja animalnog otpada, medicinskog i opasnog otpada. 2005. godine je ova deponija prihvatila i Preventov otpad nastao organskom preradom kože. Svi ovi procesi tekli su uz minimalna novčana ulaganja da bi se prostor deponije smješten između tadašnje asfaltne baze i naseljenog mjesta Gornje Moštre koliko toliko držao u “održivim uslovima“ na način da je dopremljeni otpad prekrivan slojevima zemljišta da bi se mogle deponovati nove količine, i otome najbolje znaju stanovnici Gornjeg Moštra.
Da li je deponija u Očazima uspješno privedena svojoj krajnjoj namjeni?
2006. godine počele su i prve blokade “gradske deponije“ od strane lokalnog stanovništva, a broj divljih deponija smeća se rapidno povećavao. Koliko znam deponija u Očazima nikada nije uspješno privedena svojoj krajnjoj namjeni, a kako danas stvari stoje vjerovatno i neće, jer je to prostor na kojem se predviđa projekat izgradnje pretovarne transfer stanice za otpad koja bi smanjila troškove odvoza otpada na regionalnu deponiju, ali vjerovatno opteretila navedeni prostor novim količinama otpada i iz susjednih općina.
Može li se pretovarna stanica graditi u Očazima u skladu sa ekološkim osnovama upravljanja prostorom?
Usvajanjem “Općinskog plana upravljanja otpadom“ u decembru 2011. godine pod palicom tadašnjeg načelnika, Muniba Alibegovića, odlaganje i odvoz otpada sa područja općine Visoko vrši se na regionalnu deponiju Mošćanica u Zenici prema kojoj su uslijed spomenutih blokada mjesnog stanovništva do tog trenutka već stvorena enormno visoka dugovanja koja je trebalo i još uvijek je potrebno namiriti iz budžetskih sredstava Općine. Naravno, mora se konstatovati da se nastali otpad negdje morao deponovati, međutim ovdje govorim o efikasnom upravljanju općinskim prostorom na ekološkim principima ugrađenim u važeće zakonske propise u Bosni i Hercegovini, ne samo o papirologiji. Opravdano se postavlja pitanje može li se pretovarna stanica graditi u oblasti koja je podložna poplavama površinskih i podzemnih voda. Ako me pitate da li je moj odgovor na ovo Vaše pitanje potvrdan, reći ću ne.
Kakva je Vaša ocjena u vezi sa implementacijom pojedinih zaključaka iz postojećeg “Plana upravljanjem otpadom u Visokom do 2016. godine?
Nejasno je u vezi sa implementacijom određenih zaključaka iz “Općinskog plana upravljanja otpadom za period do 2016. godine“ zašto Visoko još uvijek nije dobilo svoj kamion smećar za koji je donatorska sredstva u iznosu od oko 200.000 KM Općini osigurala “Švedska agencija za razvoj“.
Katastar divljih deponija u Visokom?
Područje općine Visoko i dalje nažalost ima rastući trend divljih deponija smeća, a problem usložnjavaju djela neodgovornih građana koji svojim postupcima i sami doprinose ovom problemu, te nadležne općinske službe koje ne pokazuju dovoljnu brigu da bi se on mogao konačno i kvalitetno početi rješavati. Ni nakon 20 mjeseci visočkoj javnosti nije prezentovan katastar divljih deponija, niti baza podataka o vrsti i načinu zbrinjavanja i upravljanja industrijskim otpadom od strane svih privrednih subjekata na području općine Visoko, iako je Općinsko vijeće svojim zaključkom iz 2011. godine na to obavezalo i nadležnu općinsku službu i javno komunalno preduzeće sa rokom izvršenja od 3 mjeseca kada su o tome trebali informisati Općinsko vijeće o poduzetim i realizovanim aktivnostima. U prilog ovoj drugoj činjenici govori i nepostojanje komunalno-ekoloških referenata koji u ime Općine, a odgovarajući komunalnom inspektoru i nadležnoj službi za svoj rad, zajedno sa komunalnim inspektorom na terenu treba da se između ostalog aktivno uključe u praćenje stanja divljih deponija koji bi kvalitetnije doprinio uspostavljanju katastra kao svojevrsne baze podataka. Iako mnoge visočke deponije još nisu otkrivene, ili, ako se za njih zna o tome se šuti i zanemaruje se kao problem, povećani broj divljih deponija danas je narastao do te mjere da se prepoznaju velike i stalne deponije smeća kao mjesta na koja svakodnevno pristižu nove količine različitih vrsta komunalnog otpada, ali i organski otpad i to najčešće onaj nastao iz mesoprerađivačke djelatnosti, koja je kao oblik proizvodnje dominantna u Visokom.
Možete li prokomentirati sudbinu Vašeg “otvorenog pisma“ nadležnoj službi za zaštitu okoliša u Visokom?
Eklatantan primjer nebrige nadležnih općinskih institucija za ovaj problem je divlja deponija otpada u visočkom naselju Bosnići, kroz koji se možda može zaključivati i o odnosu prema svim drugim deponijama u Visokom. Jasno je, kako je ovom sastavu vlasti slučaj ove deponije poznat što potvrđuje i podatak u kojem prema dostavljenim podacima “Komunalne inspekcije“ i “Policijske stanice Visoko“, u “Informaciji o stanju ekologije i životne sredine“ od 1. jula ove godine ovaj lokalitet identificiran kao posebno velika divlja deponija locirana uz lokalni put Visoko-Arnautovići-Porječani. Obzirom da prema “Zakonu o zaštiti okoliša Federacije BiH“ svako lice ima pravo na zdrav i ekološki prihvatljiv okoliš, te da se “Odlukom o izmjenama i dopunama odluke o komunalnom redu“ od 27.3.2013. godine uređuje održavanje komunalnog reda, kao i odnosi u komunalnim djelatnostima na području općine Visoko, a naročito na području uređenja naselja, održavanja čistoće i čuvanja javnih površina, uputio sam općinskoj službi jedan dopis od 19. jula ove godine kako bi prostor na dionici puta kroz Bosniće prema urbanom dijelu općine ista učinila mjestom ugodnim za življenje, i što je još važnije izradila plan aktivnosti na sprječavanju bilo kakvog daljeg odlaganja otpada na ovoj lokaciji. Na žalost, ni nakon dva mjeseca stanje ove deponije nije promijenjeno, to je područje na kojem se i dalje nalazi i gomila, i kućno smeće, i krupni otpad, i što je posebno upozoravajuće otpad organskog porijekla koji je posebno u danima sa vrlo visokim temperaturama koji su iza nas, raznošen psima lutalicama intenzivirao opasnost od moguće zaraze. Kako sada stvari stoje pretpostavljam da će otpad sa ove divlje deponije biti prekriven prvim snijegom.
Da li je na djelu nebriga nadležnih za okoliš u Visokom?
Ekološki osviještenom dijelu stanovništva se onemogućava temeljno ustavno pravo na zdrav i ekološki prihvatljiv okoliš. Reći ću Vam da je “Zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji BiH“ iz 2006. godine propisano da u vlastite nadležnosti jedinice lokalne samouprave posebno spada “uspostavljanje i vršenje inspekcijskog nadzora nad izvršavanjem propisa iz vlastitih nadležnosti“ u ovom slučaju odredbi utvrđenih iz “Odluke o općinskom komunalnom redu“ koje za nekontrolisano formiranje deponija smeća za fizička i pravna lica, kao i za fizička lica odgovorna u ime pravnog lica predviđaju kazne u iznosu od 40 KM do 5.000 KM. Ako se prate tokovi novca u općinskom Fondu za zaštitu okoliša u prvih 6 mjeseci ove godine, novca ima. Prihodi za prvih 6 mjeseci planirani su u iznosu od 30.000 KM, a izvršenje je blizu 27.000 KM uz istovremene rashode u iznosu od oko 6.000 KM. Nejasno je, kako i na koji način nešto od ovog novca ne može biti upotrijebljeno za hitno rješavanje problema kritičnih divljih deponija otpada koje lokacije na kojima se nalaze, a to su obično naseljena mjesta, ili uz putne pravce, čine mjestima neugodnim za življenje. Jedna od takvih je u Bosnićima. Otiđite pa pogledajte.
Kako vidite moguća rješenja nagomilanih problema u ovoj oblasti?
Poštujući načelo da svako ljudsko biće ima pravo na život u okolišu podobnom za zdravlje i blagostanje, individualna nam je i kolektivna dužnost zaštiti i poboljšati okoliš za dobrobit sadašnjih i budućih generacija, te još jednom apeliram i na građane, i na vlast, da ozbiljnije pristupe ovim problemom. Okolišne inspekcije moraju zatvoriti sve općinske deponije u Zeničko-dobojskom kantonu, jer sve dok i jedna Općina kantona ne ispunjava obaveze prema regionalnom centru za otpad, i ne poštuje Zakon o upravljanju otpadom, to stavlja Općinu Visoko u jedan neravnopravan odnos i nanosi stvarni deficit u njenom budžetu koji dodatno otežava ionako prisutne teškoće u ovoj oblasti, koje postaju konstanta.