Danas se navršava 10. godina od smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH Alije Izetbegovića. Na šehidskom mezarju Kovači upriličeno polaganje cvijeća, a prisutnima se obratio predsjednik Glavnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) Halid Genjac. U večernjim satima u Narodnom pozorištu bit će održana Akademija kojoj će prethoditi izložba umjetničkih radova koja je posvećena Aliji Izetbegoviću.
U Gazi Husrev-begovoj džamiji bit će proučena dova za rahmetli Aliju Izetbegovića. Na akademiji u Narodnom pozorištu u 18.30 sati o prvom predsjedniku BiH Aliji Izetbegoviću govorit će bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, francuski filozof Bernard Henri Levi i prof. dr. Hilmo Neimarlija. Akademiji će prethoditi izložba umjetničkih radova nastalih na Prvoj međunarodnoj likovnoj koloniji “Moj bijeg u slobodu” koja je održana u Počitelju od 8. do 14. oktobra i bila je posvećena prvom predsjedniku RBiH Aliji Izetbegoviću. Djela s likovne kolonije bit će izložena u atriju Narodnog pozorišta u Sarajevu od 18.00 sati.
Alija Izetbegović rođen je 1925. godine u Bosanskom Šamcu gdje je njegova porodica 1868. godine doselila iz Beograda. U Sarajevu Izetbegović završava mušku realnu gimnaziju. Bio je jedan od vođa pokreta “Mladi muslimani” koji je okupljao srednjoškolce i studente iz BiH. “Mladi muslimani” su se zalagali za zaštitu i prava muslimana.
U famoznom “Sarajevskom procesu” 1983. godine, pod optužbama za “udruživanje radi rušenja ustavnog poretka” i “verbalni delikt”, protiv Izetbegovića i još 12 bošnjačkih intelektualaca vođen je sudski proces u kojem je temelj djela optužbe za “kontrarevolucionarno djelovanje” tužiteljica je našla u Izetbegovićevom djelu “Islamska deklaracija”. Iako se u knjizi ne spominje niti Bosna i Hercegovina, niti Jugoslavija, Deklaracija je bila jedan od značajnih dokaza na sudu. Tada je Izetbegović osuđen na 14 godina zatvora. Nakon 5 godina je pomilovan i pušten na slobodu.
Tokom vremena provedenog u zatvoru, njegovi spisi Bilješke iz zatvora: 1983-88., bivaju uspješno proturene izvan zatvora i kasnije objavljene. Pisane od Izetbegovića dok je bio zatvoren, Bilješke iz zatvora: 1983-88. su analiza najmoćnijih evropskih ideologija 20. vijeka, uključujući tu komunizam, fašizam, kapitalizam i njihovu relaciju prema islamu.
Zajedno s grupom istomišljenika Izetbegović je, 27. marta 1990. godine, osnovao Stranku demokratske akcije (SDA) koja je okupila najšire slojeve Bošnjaka. Na prvim višestranačkim izborima SDA je osvojila 86 od 240 mjesta u Skupštini BiH, a Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Do kraja života, a u teškim vremenima za BiH, Izetbegović se borio za opstanak i razvoj zemlje, povratak izbjeglica na svoja ognjišta, osudu ratnih zločinaca, bolje međunarodne odnose i druga pitanja važna za bh. državnost. Povukao se sa predsjedničke funkcije 2000. godine zbog narušenog zdravstvenog stanja. Umro je 19. oktobra 2003. godine u 15:00 sati, u 78. godini života. Izetbegović je iza sebe ostavio nezavisnu BiH i granice države pod međunarodnom zaštitom.
Visoko.co.ba/Federalna.ba