U proteklih devet godina (2005.-2014.) Fondacija “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca” je pokrenula istraživanje bosanskih piramida i to je postala najaktivnija arheološka lokacija na svijetu. To je prvi slučaj na jugu Evrope da je grupa entuzijasta osnovala nevladinu organizaciju za zaštitu kulturnog nasljeđa i arheološka iskopavanja. Prvi put je ostvarena bliska veza između nauke, arheologije, istraživača, volontera i turista. Na tlu Bosne i Hercegovine Fondacija je počela razvijati arheološki turizam.
Interes lokalne zajednice u Visokom za navedeno se ogledao kroz grantove Fondaciji: tako je Općina Visoko u sedmogodišnjem periodu (2006-2012) prepoznala globalnu važnost projekta i finansijski podržala Fondaciju za naučna istraživanja i organiziranje Međunarodne radne akcije volontera. Nažalost, javnost je u više navrata dezinformirana u pogledu visine ulaganja Općine. Tako je na primjer magazin BH Dani tvrdio da je riječ o milionskim iznosima (2008.), visočki penzioner Goran Čakić je (na portalu visoko.co.ba) 2013. tvrdio da je Općina dala Fondaciji million KM, visočki novinar Siniša Subotić je 2014. (na portalu vipromo.ba) ustvrdio da je Općina potrošila 429.000 KM, a načelnica Visokog Amra Babić je na sjednici Općinskog vijeća (2013.) kazala da je iz Općine Visoko “Fondacija primila blizu pola miliona KM”.
Ukupan iznos koji je Fondacija primila od Općine u periodu 2006.-2012. je, prema navodima pomoćnice načelnice za finansije, ipak znatno manji: 279.000 KM. U nastavku teksta dokazat će se, prvo, da je sav taj novac ostao u Visokom i, drugo, da je Fondaciji donijela Visokom desetorostruko veće prihode.
Fondacija je prvo prijavom na grant Općine, a kasnije kroz izvještaje i kopije računa opravdala uloženo. Pri tome je Općina Visoko ostala dužna da uplati Fondaciji 30.000 KM prema Ugovoru iz 2012. Ovaj novac do danas nije uplaćen iako je Fondacija ispunila sve svoje ugovorne obaveze.
Također, Vlada Federacije je 2006. na prijedlog dr. Osmanagića uplatila 120.000 KM Općini Visoko. Od toga je 20.000 KM uplaćeno Fondaciji, a preostalih 100.000 KM je Općina trebala da utroši u popravak puta od ulaza u Podzemni labirint Ravne do Bosanske piramide Sunca.
Finansijske koristi društvenoj zajednici od ovog projekta ogledaju se na različite načine:
- Međunarodna radna akcija volontera MRAV godišnje privuče 350-500 volontera sa šest kontinenata. Primjera radi, 2010. i 2011. Fondacija je u potpunosti finansirala njihov boravak u Visokom. Lako je izračunati da je za spavanje i ishranu volontera Fondacija utrošila više od 100.000 KM godišnje. Taj novac je išao za kupovinu hrane i pića od visočkih dobavljača, plaćanje hotelskih usluga visočkim uposlenicima i sl. Doda li se tome vanpansionska potrošnja (restorani, buregdžinice, ćevabdžinice, kafići, taksiji, javni transport, benzinske pumpe, pekare, prodavnice robe široke potrošnje, i sl.) suma od 100.000 KM godišnje se lako udvostručava. Ako je u proteklom, devetogodišnjem period, Fondacija dobila od Općine 279.000 KM, samo kroz organizaciju četiri volonterske radne akcije, Fondacija je višestruko vratila taj novac građanima Visokog u ukupnom iznosu od 800.000 KM.
- Posjete turista – turistička sezona na arheološkim lokacijama na kojima radi Fondacija traje od marta do početka decembra. Dio turista je u proteklom periodu odsjedao u četiri visočka hotela/motela, jednom pansionu i nekoliko drugih smještajnih kapaciteta. Prihod od ovih gostiju je teško procijeniti, jer turistička zajednica nema odgovarajuću evidenciju. S obzirom da su tokom ljetnih mjeseci ovi turistički objekti imali goste, očigledne su beneficije lokalnoj sredini. Procjena prihoda hotela i motela u devetogodišnjem periodu 2005.-2014. kreće se na nivou od 350.000 KM.
- Organizacija naučnih konferencija Fondacije u septembru – ove konferencije tradicionalno privuku oko 100 gostiju i predavača. Visoko nema mogućnosti da ugosti ovoliki broj posjetilaca istovremeno, pa Fondacija organizira konferencije u Sarajevu. Primjera radi, u 2013. su 103 predavača i posjetioca boravila 7-8 dana u hotelu “Sunce” u Vogošći. Po cijeni spavanja od 40-50 KM plus vanpansionskoj potrošnji, očigledno je da je Vogošća profitirala s nekoliko desetina hiljada KM.
- Fondacija oganizirano posjećuje arheološke lokalitete u Zavidovićima, Stocu, Mostaru i Sarajevu i to se odražava na prihod turističkih, ugostiteljskih i transportnih organizacija u ovim gradovima.
- Fondacija ima stalno uposlene te radnike po Ugovoru o djelu iz Sarajeva, Zenice i Visokog. Samo po ovoj osnovi, Fondacija za visočke uposlenike (hraneći porodice vodiča, radnika na iskopavanja, čuvara) godišnje uplaćuje oko 80.000 KM.
- Fondacija za potrebe iskopavanja redovno kupuje alat, opremu, gorivo i ostale potrebe od firmi koje imaju sjedište u Visokom. Samo je tokom 2013. utrošeno više od 22.000 KM za te svrhe.
- Zahvaljujući aktivnostima Fondacije investitori iz Malezije, Njemačke, Australije, Hrvatske, Velike Britanije i Slovenije su u periodu 2006.-2014. kupili nekretnina od lokalnih stanovnika u iznosu većem od 2 miliona KM. Iako Fondacija nema nikave finansijske koristi od ovih transkacija, ona redovno ohrabruje strane investitore da ulažu u Visoko.
- Počev s 2014. Fondacija uvodi praksu da Udruženje žena “Visočke sevdalije” organizira ručkove i prodaju suvenira iz kućne radinosti za goste Fondacije. Također, na osnovu Ugovora o saradnji sa Zavičajnim muzejom Fondacija će i dalje dovoditi svoje goste u posjet muzeju. S visočkim “Centrotransom” je dogovoreno da imaju ekskluzivitet u vožnji volontera po arheološkim lokacijama (osam organiziranih tura svakog drugog ponedjeljka u periodu juni-septembar), zatim izletima u Zavidoviće iz Visokog i Sarajeva (osam ljetnih tura svake druge nedjelje) te vožnji gostiju Fondacije na relaciji Sarajevo-Visoko (petnaest tura mart-septembar) i Sarajevo-Zavidovići (pet tura mart-septembar).
Očigledan je zaključak da je lokalna zajednica imala desetorostruku finansijsku korist od Fondacije u odnosu na uloženo.
I u narednim godinama Fondacija će nastaviti s razvojem arheološkog turizma donoseći finansijsku korist lokalnoj i široj društvenoj zajednici.
Pri tome, Fondacija se više neće kandidovati za grantove Općine Visoko. Jedino će sugerirati unapređenje turističke infrastrukture (prilazni putevi, uređenje turističkih lokacija). Stoga je osnivač Fondacije na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća kojoj je prisustvovao (2013.) izjavio:
“Fondacija želi da su građani Visokog ponosni na nju, a ne da je gledaju kao teret.”
Tokom 2013. Fondacija se u potpunosti samofinansirala od izdavačke djelatnosti i promotivnih turističkih aktivnosti (ulaznice, stručni razgled arheoloških lokacija) te od prihoda osnivača dr. Semira Osmanagića.
S takvom strategijom će nastaviti i u budućnosti.