U izbornim štabovima nekih političkih partija u Bosni i Hercegovini, koje će izaći na Opće izbore u oktobru ove godine, uveliko su proradile „kuhinje“ u kojima se pokušava osmisliti odnosno osvježiti novitetima način izbornih krađa koje su se već događale na ovdašnjoj političkoj sceni, saznaje bh. novinska agencija Patria (NAP) iz pozdanih izvora bliskih političkoj strukturi u zemlji.
Ova praksa nije nova tokom izbornog procesa u BiH. Krađa se dešavala i ranije. Tokom Općih izbora 2010. godine samo dva kandidata, Fahrudin Radončić (SBB) i Mladen Ivanić (PDP), obojica kandidati za Predsjednišvo BiH, pokradeni su za oko 150.000 glasova.
Od 215.000 glasova, Radončiću je poništeno čak 75.000 glasova, dok je Ivaniću od blizu 290.000 osvojenih glasova građana Republike Srpske, poništeno oko 74.000, piše NAP.
Iako će izborne krađe, očigledno je, biti i na izborima koji su pred nama, a za koje mnogi analitičari smatraju da su presudni za budućnost Bosne i Hercegovine, država nema mehanizme da se izbori sa ovim ogromnim problemom.
Adis Arapović iz Centra civilnih inicijativa (CCI) upozorova da je potrebno primijeniti Izborni ali i krivične zakone u BiH, koji moraju najoštrije kažnjavali izbornu krađu. Zakoni koji trenutno regulišu izbore u BiH, kaže on, dosta su fleksibilni i ne mogu u potpunosti osigurati pravednost izbornog procesa.
A, neke političe partije, upozorava Arapović dalje, svjesno krše zakon, jer znaju da su kazne simbolične.
– Postojeći zakon, iako je mijenjan najmanje 18 puta od 2001. godine kada je donesen, on je sada prezreo i mora se temeljito mijenjati. Krivični zakoni su također dio ove problematike. Jer, krivično je djelo pokrasti nekoga na izborima, krivično je djelo ukrasti listiće na glasačkim mjestima – kaže Arapović.
Pravo glasa na ovogodišnjim općim izborima u BiH, koji će biti održani 12. oktobra, ima 3.278.908 građana. Od tog broja 2.037.076 birača je registrovano u Federaciji BiH a 1.241.832 u entitetu Republike Srpske, saopćili su iz CIK-a BiH.
Analitičari smatraju da se tokom predstojećih izbora u BiH moraju više angažirati Američka ambasada u BiH, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Ured OHR-a u BiH i druge relevantne domaće i strane institucije u zemlji, piše NAP.
Obzirom da analitičari, ali i političari u svojim izjavama potenciraju kako će 12. oktobar biti presudan za daljnju budućnost Bosne i Hercegovine, koja je u zadnja u skoro svim društvenim segmentima, predstavnici međunarodne zajednice pod hitno bi morali pojačati monitoring izbornog procesa od trenutka otvaranja biračkih mjesta, preko stroge kontrole prebrojavanja glasačkih listića počev od biračkih odbora, preko općinskih izbornih komisija do Glavnog centra za brojanje CIK-a, piše NAP.