Želimo da iskoristimo Beč kao neutralni grad da pozovemo sve građane Beča, koji imaju jugoslavensku pozadinu, kao simobl mira i prijateljstva i zajedno popijemo jednu bosansku kafu, riječi su Fahre Hajdarević predsjednice udruženja „Srebrenica – Beč“, a koje prenosi u današnjem izdanju Wiener Zeitunga vezano za promociju Vispakove najveće džezve na svijetu u glavnom gradu Austrije.
Beč, 14. septembar 2014. – Obična (tradicionalna) kafa se u Beču ne broji u omiljene vrste kafa. Jedno udruženje iz Bosne i Hercegovine to želi u subotu promijeniti, postavljajući čuvenu džinovsku džezvu na MQ (Museumsquartier) u centru Beča.
„Tanka, gorka, izgorena, bez krema, bez substance“, bilo je bečko mišljene o tradicionalnoj kafi (moka kafi) u renomiranoj novini Falter.
U ovu subotu će se stvari promijeniti. Beč dobija pomoć iz Bosne i Hercegovine. 15. novembra 2014. najveća džezva na svijetu bit će predstavljena građanima Beča. 1, 5 metara mesinga i kapacitet volumena od 650 litara bili su kriterji 2004. za upis džinovske džezve u Ginisovu knjigu rekorda. Džinovska džezva može „proizvesti“ 8000 kafa (fildžana) iz samo jednog kuhanja. Bosansko udruženje “Srebrenica – Beč” će od 11 do 15h predstaviti džinovsku džezvu građanima Beča.
Naša prvobitna misija bila je, podsjetiti građane Beča, ali i šire na genocid, koji se desio u Srebrenici. No, iz tog klišea želimo izaći, te ovom akcijom podjele kafe još jednom podsjetiti na Srebrenicu. Međutim, na ovaj način želimo pokazati da BiH ima i više toga da ponudi, od tužnog sjećanja na protekli rat, rekla je direktorica ovog udruženja Fahra Hajdarević.
Želimo da iskoristimo Beč kao neutralni grad da pozovemo sve građane Beča, koji imaju jugoslavensku pozadinu, kao simobl mira i prijateljstva i zajedno popijemo jednu bosansku kafu.
U Bosni se kahva sipa u fildžan bez obzira na to da li će se popiti ili ne. Riječ kahva je arapskog porijekla. Ta riječ je asocijacija za prijateljstvo i bliskost. Na kahvu se poziva samo onda kada osjeća određenu prisnost i bliskost prema drugoj osobi. Tako po staroj legendi, nikada džavo ne poziva na crnu kahvu, nego uvijek prijatelj. Ukoliko se poziv na kavhu prihvati, samim tim se prihvaća i prijateljstvo. Bosanska kultura kafe je socijalna institucija i pridonosi poboljsanju međuljudskih odnosa, piše između ostalog o bosanskoj kahvi i Vispakovoj najvećoj džezvi na svijetu današnji Wiener Zeitung.