Poruka koju je izgovorio rahmetli profesor Nijaz Duraković na kongresu Socijaldemokratske partije BiH (SDP) u novembru 2002. godine, bila je vizionarska i najbolje je najavila početak urušavanja SDP-a u BiH, piše novinska agencija Patria.
Prvo je iz SDP-a istupio ugledni profesor Duraković, a njegovim stopama krenuli su: Miro Lazović, Ivo Komšić, veoma cijenjeni Bogić Bogićević, Nermin Pećanac…
Među posljednjima koji je istupio iz SDP-a je Željko Komšić, koji je, barem se tako pokazalo na oktobarskim izborima u zemlji, odveo pola glasačkog tijela SDP-a u tek formiranu Demokratsku frontu (DF).
–Dajem neopozivu ostavku na članstvo u SDP, na članstvo u Predsjedništvu, i neka vam je sa srećom, izaberite, izaberite kako ste i režirali – Lagumdžiju i time ćete sahraniti SDP na ovim prostorima – najava je profesor Durakovića u novembru 2002. godine, nakon čega je SDP počeo i umirati, kako je profesor i najavio.
Svi oni koji u postratnoj Bosni i Hercegovini nisu bili oduševljeni nacionalnim strankama okrenuli su se SDP-u. No, nešto je odjednom krenulo po zlu.
Mnogi smatraju da je SDP „uklet“ od onog dana prije 17 godina kad je na čelo partije došao Lagumdžija, nakon čega će njome vladati suvereno i autokratski, bez prava da drugi imaju svoje mišljenje sve do 6. decembra 2014. godine.
Lagumdžija, sarajevski univerzitetski profesor, stručnjak za informatiku, premijer Vlade Republike BiH u prvim godinama srpske agresije na BiH, ratni ministar vanjskih poslova BiH… nije izgledao kao političar koji će partiju, koja ima višedecenijsku tradiciju urušiti do neprepoznatljivosti. No, upravo se to desilo.
Sve je to, izjavio ranije za medije Nijaz Skenderagić, nekad visokopozicionirani član SDP-a, rezultat Lagumdžijinog nastojanja da stvori autokratsku organizaciju u kojoj će on, okružen svojim poslušnicima, biti apsolutni gospodar.
Na Općim izborima 2010. godine građani u Federaciji BiH SDP-u su posljednji put ukazali poverenje, kada je partija bila apsolutni pobjednik izbora.
No, četiri godine kasnije, SDP je osvojio najmanji broj glasova u historiji postojanja partije. SDP je nakon toga ostao bez Bakira Hadžiomerovića, kandidat za člana Predsjedništva BiH na prošlim izborima, načelnik sarajevske općine Centar Dževad Bećirović, univerzitetska profesorica Hanka Vajzović, Amel Mekić, Mira Jurić, Slobodan Popović…
Trenutno veliki broj vijećnika SDP-a rado bi prešao u Demokratsku frontu, gdje su već obavili razgovore, ali svi su vezani ugovorima sa SDP-om, te im je to jedina prepreka.
Lagumdžija je pod pritiskom članstva smijenjen sa pozicije predsjednika SDP-a 6. decembra prošle godine, a na njegovo mjesto izabran je Nermin Nikišć.
– Oni koji su do sada pokušali reformirati SDP to nisu uspijevali i najčešće su proglašavani disidentima – pojašnjavao je profesor Salih Fočo ranije za Patriu.
Jedina nada za bh. socijademokratiju su posljednja nastojanja novog predsjednika SDP-a Nermina Nikšića da zaustavi prvo osipanje kadrova i članstva, te da u saradnji sa Željkom Komšićem ujedini ljevicu u BiH, piše NAP.