Na temu, kako ga Visočani zovu, Preventovog “smrada” ili kako ga zovu rukovodioci Preventa “neugodnog mirisa” u programu Radija Q gost je bio rukovodilac sektora za odnose s javnošću “ASA Holdinga” gospodin Vedran Peršić. Ovo je inače prvi slučaj u devet godina postojanja Preventa u Visokom da je neko iz te grupacije pristao da odgovara na neugodna pitanja vezano Prevetovo djelovanje u Visokom. Dijelove razgovora možete pročitati u nastavku teksta.
Visočanima ne “smrdi” od 04.01.1999 godine kada je Prevent došao u Visoko, Visočanima “smrdi” zadnje dvije tri godine od kada ste otvorili nove pogone u Topuzovom Polju. Konkretno, da li je to štetno po ljudsko zdravlje?
-U ovom uvodu ste rekli da je tema razgovora “neugodni mirisi” s druge strane to su “smradovi”, ja bih ustvari podvukao da je tema ove emisije dobrosusjedski odnosi, danas su Prevent i građani Visokog prve komšije koji treba da pomažu jedni druge. Ovdje sam prvenstveno iz tog razloga. Mi imamo naleze mnogobrojnih institucija relevantnih, u ovom trenutku imam naleze Univerziteta u Zenici, mašinski fakultet, metalurški institut Kemal Kapetanović, također tu je i nalaz Instituta za hidrotehniku građevinskog fakultetu u Sarajevu, ovo nisu jedini nalazi koje mi imamo. Mi ovih nalaza imamo još dosta i svi ovi nalazi pokazuju da naš industrijski otpad nije štetan po okoliš, nije štetan po ljude.
Ništa što smrdi ne može biti da nije štetno, ja imam i neke druge naleze, recimo, od JP “„Vodno područje slivova rijeke Save“ Sarajevo koji govore drugačije?
-Taj izvještaj je iz 2006 godine!
Istraživajuć saznao sam da je smrad bio znatno manji kada je poslove odvoza tzv ”muljnog kolača” vršio izvjesni Smailbegović Reufik, odnosno njegova firma iz Breze, navodno problem je nastao kada ste promijenili firmu koja radi te poslove, i opet navodno zbog određenih “talova” unutar samog Preventa?
-Mi smo svjesni da se periodično u gradu osjeti “miris”, naravno, ja razumijem građane, ako u dva tri navrata u toku dana puhne po deset – petnaest minuta oni ne žele da osjete taj miris. Mi imamo ugovor sa firmom koja odvozi taj otpad, mi želimo da vjerujemo da firma koja ima ugovor sa nama ima sve potrebne dokumenta i da radi po pravilima. Planiramo uvođenje i treće smjene za tretman otpadnih voda što bi dodatno trebalo da smanji odlazak neugodnih mirisa.
Savršeno je jasno da ono što Prevent ispušta u Bosnu zadovoljava sve ekološke standarde i tu nemamo problem, problem je u mulju koji ostaje i koji ustvari smrdi prilikom njegovog transporta iz Visokog na deponiju, rješenje čak nije ni tzv. Spalionica, jer da jeste zaživjela bi u Sloveniji.
-Mi smo jako puno investirali u sve to. Mi smo spremni i dalje investirati u jačanje dobrosusjedskih odnosa. Mi imamo jedan projekat koji bi se mogao u veoma kratkom roku implementirati za šest mjeseci. U toj varijanti bi se kreirao biogas, što znači da bi naš mulj mogli koristiti kao energent.
Zašto ove stvari ne radite u Francuskoj, imate svoje fabrike i tamo? Faktički prljavi posao se odrađuje u Visokom u BiH, a lijepe završne finise špricanja radite u Francuskoj.
-Jeste li Vi bili kod nas? Jeste vidjeli da imamo tri fabrike koje su vezane? Znači imamo preradu sirove kože i onda na kraju dođemo i do šivenja kože koja se kasnije lijepi na sjedište. Znači, nije ovo kao mi presjećemo drvo i taj trupac pošaljemo u Italiju i na kraju dobijemo parket. Vidite to je danas tako, to je tržište. Mi možemo ponuditi kožnu presvlaku koju će neko kasnije postaviti na sjedište. Da li će doći vrijeme kada ćemo mi ovdje u BiH moći napraviti sjedište koje ćemo poslati VolksWagen-u, to bi svakako bio plus za Bosnu I Hercegovinu. Zamislite kakav je onda to strateški ugovor između jedne BH firme i jednog svjetskog Brenda kada vi jedno kompletno sjedište napravite. Danas mi nismo u toj poziciji.
Da ne bi bilo zabune, mi ovdje u Visokom imamo veći problem od Preventovog smrada, nalazi se u krugu KTK to je njihov otpad, tamo je 150 šlepera otpada za koji su mi rekli da je direktni karcinom, to je tzv. “krom”, ali ne smrdi i ljudi ne reaguju na to.
-Ne postoji niti jedna studija koja će reći da je “miris” iz Preventa kancerogen. Vi mi recite ako postoji?
Radili ste kao PR u OHR-u, znate i sami da njihovi izvještaji govore o korumpiranosti BH društva, ja neću reći da su Vaši izvještaji nevažeći, da su “kupljeni”, poznavaoci ove materije su mi rekli da se istraživanja moraju raditi pod određenim vremenskim uvjetima, u određeno doba godine, gustoća zraka, pritisak… Vaši izvještaji su meni jako simpatični, ja ih čak i ne razumijem, sve one brojeve, čitam samo zaključke, ali ipak smrdi i to ja fakt! Navodili ste primjere Italije i grada Ðenove, ja sam bio tamo i tamo ipak ne smrdi. U Italiji postoji pokrajina Aziano i tamo je kožarska industrija, ljudi prije nego odluče da tamo žive i rade znaju gdje idu i to prihvataju mislim na smrad. Ovdje građani Visokog se nisu izjašnjavali i nisu apriori prihvatli ovo trenutno stanje. Vi ovaj problem morate riješiti, ne danas, ne sutra, jučer ste to trebali da uradite.
– Spomenuo sam naš pismeni odgovor načelniku općine sa koji vjerujem da će upoznati vijećnike. Tu su naznačeni određeni koraci koje mi planiramo napraviti. To su koraci koji će omogućiti da građani Visokog sa ponosom gledaju na Prevent, a ne sa prstom na nosu.
Ako 2.500 zaposlenih znači da će za par godina svoje pare trošiti na lijekove, ako još uvijek stidljivi usmeni razgovori sa visočkim ljekarima mene navode da ovdje imamo ozbiljan problem, a za deset godina još ozbiljniji, ako već imamo primjere ljudi koji su radili u Preventu, a sad imaju ozbiljna zdravstvena oboljenja, cijena je velika.
– Ali ti ljudi se ne mogu dovesti u direktnu vezu sa Preventom, vezano za ta oboljenja. Na cijeloj planeti zemlji imamo toliko izvora bolesti koje su oko nas i koje konzumiramo 24 sata. Za ovaj “miris” iz Preventa nećete naći niti jedan dokument koji će pokazati da izaziva karcinom.
Možda bi bilo dobro da se pokrene inicijativa kroz organe vlasti u Visokom i da se angažuje nezavisna agencija za istraživanje, van granica BiH koja bi utvrdila stvarno stanje i štetnost Preventovih “mirisa”?
– Možda ćemo otići u neku drugu krajnost, ali dokle ići s tim nepovjerenjem u domaće institucije? Zašto bi građani Visokog davali novac za nezavisna istraživanja? Zar nije Univerzitet u Zenici nezavistan, zar nisu Univerziteti u Sarajevu, Mostaru, Banja Luci nezavisni? Zašto bi davali novac da dokažemo da je bijelo, bijelo?
Vjerujem da ste upoznati i sa inicijativom gospodina Hilme Neimarlije i pitanjima koja je postavio u Parlamentarnoj skupštini, ja ću Vam ih ponoviti. Prvo: “Kako je Prevent u Visokom dobio odgovarajuću ekološku dozvolu za rad”?
-Dala nam je Vlada Federacije, nek oni odgovore na to pitanje. Imaju odgovarajuće procedure na osnovu kojih smo dobili dozvolu.
Drugo pitanje: “Zašto federalne i kantonalne inspekcijske službe godinama ništa će čine na sprječavanju i sankcioniranju Preventova kršenja evropskih ekoloških normi i domaćih normi o očuvanju, zaštiti I poboljšanju ekološkog kvaliteta života”?
-To je pitanje za te inspekcije, a ja u isto vrijeme pozivam sve relevantne institucije vlasti da ne sjede samo, da ne kažem, u svojim foteljama i čekaju neka krizna žarišta po BiH i tako kupe političke poene. Neka se i oni uključe u rješavanje problema. Jedan od gorućih problema u ovoj državi je svakako deponija za industrijski otpad, mi imamo direktnu korist od toga, znači nama je u interesu da se to pitanje reguliše. Svi nalazi i dokumenti koje mi imamo, država stoji iza toga.
Visočani puno pričaju o tome da oni udišu Preventove smradove dok se Prevent društveno odgovorno ponaša prema drugim gradovima i svoj novac za te namjene ulaže van Visokog. Primjeri iz drugih gradova gdje postoje velike kompanije kao Prevent pokazuju drugačije praksu, konkretno mislim da Cementaru u Kaknju, Agrokor u Sarajevu i cijelo područje općine Novo Sarajevo. Koliko je Prevent od 1999 godine uložio u Visoko i ponašao se kao društveno odgovorna firma?
– Mogu reći da postoje firme, ne samo u BiH nego širom svijeta koje razmišljaju kratkoročno, odnosno dugoročno. Ako ja kažem da je Prevent uložio 2.000.000 eura u pročišćavanje otpadnih voda, tako da vode koje mi tretiramo u rijeku Bosnu odlaze čiste i da je to rezultat da građani periodično tokom dana osjete miris onoga mulja, da li se to pika u društvenu odgovornost?
Šta građani Visokog imaju s tim? To svakako morate po standardima radi sebe, ja govorim o primjerima drugih firmi. Sve je interes, govorim o novcu, koliko je budžet Općine Visoko imao interesa od Preventovog prisustva u Visokom?
-Treba odvojiti vizuelno od društvene odgovornosti koja svakako uključuje da se i ovakva pitanja kao što je zaštita okoliša u Visokom razmatraju čime se mi zaista i bavimo. Mi smo uložili u to i mi smo spremni dalje ulagati. Naravno doći će i do toga da ovoj zajednici damo i više što će se vidjeti kroz te neke vizuelne vidove promocije. Možda je najbolji pokazatelj naše iniciranje da se u srednjoj školi u Visokom ponovo uvede kožarska struka. Ja mislim da će tih 25 mladih ljudi koji će krenuti u septembru u školu biti presretni jer će imati zagarantovan posao nakon školovanja.
Imate li neke konkretne pokazatelje koliko ste uložili u ekologiju u Visokom kroz općinski budžet, koliko ste uložili u visočke škole, obdaništa, zelene površine, sportske klubove…?
– Nemam konkretne cifre, ali znam da je bilo izdvajanja za rukometni klub, aeroklub, udruženje ribara, školu rukometa I neke druge manifestacije.
Za kraj razgovora imam pitanje o statusu radnika u Preventu. Imam informaciju da u zadnje tri godine, bez obzira na sva ova poskupljenja, nije došlo do nekih povećanja plata, da su radnici prijavljeni na minimalac, da svi nemaju stalno zaposlenje I d aim se po zakonu o radu ne plaća prekovremeni rad za 30%?
-To bih morao provjeriti sa kolegama, ali generalno situacija u BiH, gledajući kroz udruženje poslodavaca, generalni direktor ASA Holdinga Nihad Imamović je ujedno I predsjednik UO Asocijace poslodavaca BiH, prateći njegove aktivnosti znam da je situacija u BiH vrlo zanimljiva, ako mogu tako da kažem kada je u pitanju taj minimalan iznos plata. Mi imamo situaciju da administracija u ovoj zemlji diktira povećenje plata što nije realno. Znači privreda godinama ne može da razvija svoje plate jer su izdvajanja poslodavaca prema administraciji ogromna.