Na velikim aukcijama, na kojima se prodaju predmeti čija vrijednost se mjeri milionskim iznosima, kupci najčeće šalju ponude telefonom i preferiraju da ostanu anonimni. Tako je bilo i na nedavnoj aukciji u Sotheby’, kada je jedan kupac platio preko 66 miliona dolara za sliku Van Gogha “L’Allée des Alyscamps”. Iako je identitet kupca ostao nepoznat, njegovo prisustvo u njujorškoj aukcijskoj kući se i osjećalo.
Sjedio je u donjem dijelu sale, bio je obučen u farmerke i jaknu sa kapuljačom, a već to ga je razlikovalo od ostalih ponuđača koji su mahom bili obučeni u odijela. Prodavač umjetnina iz Japana, koji je sjedio pored njega, potvrdio je da ga je čuo kako telefonom priča kineski, ali je rekao kako misteriozni kupac nije Kinez.
Van Goghova slika, na kojoj se nalazi drveće u jesen, nastala je 1888, tokom “zlatnog perioda Van Goghovog stvaranja” kako navodi Sotbi. Slika je nastala otprilike mjesec dana prije nego što je Van Gogh sebi odsjekao uho. Njena prvobitna vrijednost je procjenjena na 40 miliona dolara.
To je, inače, druga najviša cijena za neko Van Goghovo djelo. Njegova najskuplja slika je bila “Portrait of Dr. Gachet” koju je 1990. jedan japanski kolekcionar platio astronomskih 82,5 miliona dolara. “L’Allée des Alyscamps” su prestigli sliku “Still Life, Vase with Daisies, and Poppie” koju je jedan kineski biznismen prošle godine platio 61,8 miliona dolara.
Ovogodišnja Sotbijeva aukcija bila je druga po uspješnosti u zarađenom novcu. Najuspješnija je bila prošlog novembra, kada je inkasirano 422 miliona dolara, dok je ovog aprila kuća napravila pazar od 368 miliona. Jedna Pikassova slika je prodata za 29 miliona, jedna Monetova za 20,4 miliona i “Nympheas” za 54 miliona dolara. Sve slike su nadmašile prvobitno očekivane sume.
Svjetsko tržište umjetninama je prošle godine oborilo rekord. Prošle godine su na svjetskom tržištu oboreni svi rekordi zarade novca kojim su plaćena velika umjetnička djela, jer je ta suma na globalnom nivou iznosila čak 51 milijardu eura.
Imajući u vidu svjetsko finansisjko tržište i poreske oaze koje se sve više kontrolišu, broj bogataša koji kupuju umjetnine umesto da čuvaju svoj novac u bankama porastao je prošle godine za jedan posto.
Većina tih kupaca dolazi iz Kine – od svih kupaca svjetskih umjetnina prošle godine, čak 22% njih čine Kinezi. Kako je kineska vlada u konstantnoj borbi protiv korupcije, biznismeni koji kupuju preskupa umjetnička djela su konstantno pod lupom države.
S obzirom na to, identitet kupca u jakni s kapuljačom zanimaće mnogo širi krug ljudi od onih koje zanima isključivo umjetnost.