Naime, javni dug BiH je oko 45 posto BDP-a zemlje i još je daleko od kriterija EU za zaduživanje zemalja članica, koji je 60 posto BDP-a. Međutim, koliko je za nas podnošljiv taj dug, govori podatak da penzije u FBiH još nisu isplaćene svim penzionerima.
Ovakav tip ekonomske politike bez ozbiljnih reformi i rezova vodi u siromašenje zemlje i njenih građana, te rasprodaju državnog bogatstva u vidu uspješnih državnih firmi, najavio je ovo ekonomista Damir Miljević u Oslobođenju prije nekoliko mjeseci, a potvrda ove konstatacije došla je prošle sedmice. Federalna Vlada će zaista rasprodati gotovo sve firme koje ima.
Reforme
O novom zaduživanju, u iznosu od oko milijardu maraka, bh. vlasti ovih dana pregovaraju sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), međutim, pitanje je da li se uopće pregovara o bilo čemu. Naime, na državnom nivou pregovori ne bi trebali biti upitni, pošto on nema ni velika ovlaštenja ni velike mogućnosti da nešto radi. Ključ je u rukama entiteta. Ali, u Federaciji BiH koalicija se raspala, Vlada radi bez nekoliko ministara, konstantna je potraga za novim strankama koje bi ušle u koaliciju. Pošto se tu ništa ne zna, MMF nije imao s kim pregovarati.
U Republici Srpskoj Vlada je, čini se, stabilna, ali uslov za novac od MMF-a je usvajanje reformske agende, koju RS, odnosno SNSD, neće da podrži. Bez tog potpisa neće biti ni novca od MMF-a, jer u pismu namjere MMF-u bh. vlasti će navesti upravo ono što piše i u agendi: usvajanje zakona o radu, izmjene zakona o PDV-u (povećanje poreza), oporezivanje svega što dosad nije oporezovano, prodaja državnih firmi itd.
No, ako je suditi prema izjavama nakon sastanaka sa predstavnicima MMF-a, moguće je očekivati da agenda bude usvojena. Predsjednica Vlade RS-a Željka Cvijanović izrazila je spremnost Vlade da, u skladu sa zajedničkim dogovorom sa sastanka na Jahorini u maju 2015. godine, dogovori i provede sve politike i mjere i s drugim nivoima vlasti u BiH na način da svako obavlja svoj dio posla, bez blokada ili uslovljavanja s različitih nivoa vlasti u BiH. Ministar finansija Zoran Tegeltija izrazio je nadu da će međunarodne finansijske institucije i Evropska unija zaključiti finansijske aranžmane s BiH, koji će biti podrška provođenju mjera fiskalne konsolidacije.
Ekonomska slika BiH u ovom trenutku nije nimalo ružičasta. Prema podacima za prvi kvartal ove godine, industrijska proizvodnja stagnira, a fizički obim proizvodnje čak je i smanjen 0,7 posto. S obzirom na to da je riječ o malim procentima, podatke o rastu zaposlenosti za 1,9 posto (ukupan broj zaposlenih 706.400) i padu nezaposlenosti jedan posto (546.779) ne treba smatrati nekom pozitivnom viješću, jer administrativna stopa nezaposlenosti je i dalje 43,8 posto.
Ekonomski rast u prošloj godini iznosio je mršavih 0,6 posto, a u ovoj se, optimistično, očekuje ekonomski rast 2,6 posto, dok je prognoza za 2016. 3,2 posto.
Što se tiče vladinih finansija, prema izvještaju Centralne banke BiH za treći kvartal 2014, prihodi u državni budžet iznosili su 769,4 miliona KM, dok su istovremeno rashodi iznosili 664,7 miliona KM, od toga je 470,4 miliona za plate administracije.
Federacija BiH je imala prihod u budžet 1,19 milijardi KM, dok su fondovi socijalne zaštite imali 2,28 milijardi KM. Rashodi federalne Vlade bili su u navedenom kvartalu 962 miliona KM, a 161 milion KM odnosi se na plate zaposlenim. Rashodi fondova socijalnog osiguranja bili su 2,3 milijarde KM, što znači da su fondovi u minusu 57,7 miliona KM.
Vlada RS-a je u navedenom periodu imala prihode od 1,29 milijardi KM, a fondovi socijalne zaštite ovoga entiteta 1,2 milijarde KM. Također, Vlada RS-a je imala rashode od 1,22 milijarde KM, od čega je 516,9 miliona za plate. Istovremeno, fondovi su imali rashode od 1,24 milijarde KM i u minusu su 34 miliona KM.
Iako podataka za prošlu godinu nema, na osnovu prethodnih godina možemo zaključiti da se konstantno povećava budžetski deficit, a vlade ništa ne rade da ga barem ograniče. Budžetski deficit je 2011. bio 1,3 posto BDP-a, 2012. porastao na dva posto, a 2013. na 2,2.
Obveznice
Istovremeno, deficit robne razmjene u 2014. iznosio je 8,1 milijardu KM (30,1 posto BDP-a), a 2013. 7,3 milijarde KM (27,8 posto).
U prvom kvartalu ove godine vanjski dug BiH je iznosio 8,58 milijardi maraka, od toga je 1,09 milijardi KM dug prema MMF-u. U odnosu na kvartal ranije javni dug je porastao oko 300 miliona KM, na 8,21 milijardu KM. Javni dug BiH je u prošloj godini rastao za nešto manje od 100 miliona KM mjesečno. Prošlu godinu smo startali sa 7,6 milijardi KM, a završili sa 8,2 milijarde KM.
Za servisiranje javnog duga u prvom kvartalu 2015. izdvojeno je 150 miliona KM, od toga 28 miliona za kamate, a 142 miliona za glavnicu. U 2014. za servisiranje vanjskog duga bilo je potrebno 760 miliona, u 2013. 684, 2012. 413, te 2011. 339 miliona KM. Podaci jasno ukazuju na rast obaveza po kreditima izvana.
Što se tiče unutrašnjeg duga, vlade entiteta najčešće pribjegavaju izdavanju obveznica i trezorskih zapisa, to je još jedino što imaju na raspolaganju za održavanje kakve-takve likvidnosti. Da nije toga, vjerovatno bi već odavno bankrotirali. Samo u ovoj godini, zaključno sa 17. junom, Vlada Republike Srpske zadužila se obveznicama i trezorskim zapisima za 194,8 miliona KM. Kod obveznica je rok dospijeća 4-5 godina, a kod trezorskih zapisa šest mjeseci. Ostalo je još, prema planu Ministarstva finansija, da se obave tri aukcije trezorskih zapisa i jedna emisija četverogodišnjih obveznica. Vjerovatno je riječ o približno 100 miliona KM koji se planiraju ovako prikupiti.
Istovremeno, Vlada Federacije BiH je u drugom kvartalu ove godine emitovala vrijednosne papire u vrijednosti 160 miliona KM, dva puta trogodišnje obveznice, te četiri puta šestomjesečne trezorske zapise. U trećem kvartalu planirano je da se prikupi 120 miliona KM posredstvom obveznica i trezorskih zapisa.
U BiH, prema svim pokazateljima, samo dugovi uspješno rastu.