• Općina je puno uradila na tome da se približi privrednicima, onima koji su spremni finansirati. Procedure su olakšane…
– Da biste došli u situaciju da budete atraktivni za investiranje, postoji puno preduslova, puno faktora koje morate riješiti. Ovdje se na tome počelo raditi ranije. Javna uprava se nije udaljavala puno od onog što je realni sektor. Državni organ, lokalna samouprava, načelnik, Vijeće i svi zaposleni, nismo se previše odvajali od realnog sektora i privrede. Nekad smo učili od njih, međusobno dogovarali neke stvari i vremenom se kroz to razvio snažan javno-privatni dijalog.
Javno-privatni dijalog
U infrastrukturnom smislu i nekim drugim aspektima poduzimali smo aktivnosti na pripremi poslovnih zona, uređenju lokacija, a kod onih koji su zaposleni u upravi, kroz stalnu edukaciju, kroz ubrzavanje procesa nastojali smo poboljšati efikasnost. Nigdje nije idealno što se tiče zaposlenih, strukture, ali smo stalno radili na poboljšanju efikasnosti, skraćivanju procedura, njihovom pojeftinjenju. Također smo radili na izgrađivanju svijesti kod ljudi, da oni zavise od realnog sektora, da je njihov posao važan, da dozvola na vrijeme ili sa skraćenim rokom može nekom dati priliku da radi, nekoj porodici dati platu. Kroz taj javno-privatni dijalog koristimo i iskustva privrednika, da ljudima koji su zaposleni u upravi prezentujemo šta su to problemi sa kojima se zajednica susreće. Kao načelnik sam u vrlo intenzivnoj komunikaciji s tim privrednicima, često imamo sastanke. Imali smo situacije i da privrednici drže edukaciju zaposlenim u organima uprave, ispričaju nam svoja iskustva u razvijanju posla, probleme na koje nailaze…
• Gledajući procentualno broj stanovnika, Općina Tešanj kao organ uprave vjerovatno ima najmanje zaposlenih u odnosu na ostala sjedišta u Zeničko-dobojskom kantonu. Kako to komentarišete?
– Pratimo parametre broja zaposlenih u organu uprave i zaista nisam naišao u ZDK-u niti u cijeloj državi da ima neka općina manji broj zaposlenih u organima uprave u odnosu na broj stanovništva. Zajedno sa Vatrogasnom jedinicom imamo 96 zaposlenih na 46.000 stanovnika. A tu se vode i načelnik Općine i pravobranilac. Nastojimo pratiti performanse nekog nivoa Evropske unije, gdje se otprilike računa da dva zaposlena u organima uprave budu na 1.000 stanovnika.
• Po broju firmi, poduzetnika, ulaganjima i broju zaposlenih Tešanj prednjači u ZDK-u, ali i FBiH?
– Od 2010. do 2014. godine, 29 posto je rast broja zaposlenih u općini, rast izvoza u ove četiri godine iznosi 89 posto, a također je zabilježeno povećanje registrovanih malih i srednjih preduzeća. Svaki deseti novozaposleni radnik u Federaciji BiH je u Tešnju, svaki 17. šleper iz FBiH koji pređe državnu granicu je natovaren u Tešnju, a iz ove općine se izvozi roba u više od 60 zemalja svijeta. Svaki peti zaposleni stanovnik Tešnja je neka vrsta poduzetnika i privatnika. Taj poduzetnički duh u mnogim prilikama dolazi do izražaja. Komunikacija u tom privatnom sektoru odlično funkcioniše, što je veoma bitno. Dakle, oni intenzivno komuniciraju međusobno, pomažu jedni drugima. Nastoje se uvezati međusobno, da bi bili konkurentniji prema nekim drugim tržištima. Mislim da su ljudi odgovorni spram svoje lokalne zajednice i države generalno. Biraju često da žive ovdje u Tešnju, bez obzira na to što su im preduzeća vrlo uspješna na nivou Bosne i Hercegovine. Ugodno im je ovdje za življenje. Pri tome doprinose i nekim drugim aspektima razvoja lokalne zajednice. Njih interesuje i koliko je grad čist, ima li vode, kanalizacije, mogu li pomoći da se nešto otvori ili uredi. Doprinose i finansijski. U ovom trenutku imamo investiciju gdje lokalni poslodavac, vlasnik jedne ugledne firme, finansira izgradnju objekta za dnevni boravak djece sa posebnim potrebama vrijednog 250.000 maraka, pri tome ne tražeći ništa zauzvrat. Nastojimo to vraćati, ako se to može tako nazvati, korektnim odnosom, poštivanjem svakog od njih, osluškivanjem kako im možemo biti servis, poštujući i slušajući njihove prijedloge. Time se razvija međusobni odnos uvažavanja i poštovanja, koji je na kraju korist za sve građane općine. Ako jedan dobar poslodavac povećava broj radnih mjesta, ima dobru komunikaciju sa javnim sektorom, svi imaju koristi. Nekad davno smo bili u dilemi kako se razvijati kao lokalna zajednica koja nije centralna, koja nije sjedište ni kantona niti entiteta niti države i kako biti atraktivan u takvoj situaciji. Odlučili smo se za strategiju u kojoj su naše takse i usluge jeftinije u odnosu na druge općine. Nastojimo da pojednostavimo i pojeftinimo uslove onima koji žele da otvore nova radna mjesta, a svoju priliku vidimo u većem broju radnih mjesta i većem broju socijalno zbrinutih građana i dugoročnosti.
• Opća bolnica Tešanj, za razliku od većine medicinskih ustanova u BiH, nema velika finansijska zaduženja?
– Ona je nastala u ratnim okolnostima. U zdravstvenom, obrazovnom, ekonomskom i svakom drugom aspektu Tešanj je nekad, a to je do 90-ih godina prošlog stoljeća, bio vezan za Doboj. Tamo smo se i rađali i liječili. Onda silom ratnih prilika počeli smo pomalo da izgrađujemo ratnu, a nakon toga i Opću bolnicu. Sad je to ustanova koja stabilno posluje, stabilno je organizirana. Čak u njoj djeluje jedan kantonalni odjel – pulmologije i ona, za razliku od nekih velikih sistema koji imaju više od hiljadu zaposlenih, stabilnije funkcioniše. Nekad mi se čini da mi u BiH imamo osjećaj, kad povećavamo broj zaposlenih u javnoj upravi ili bolnici, da će neko to platiti… Nemamo taj luksuz da se tako ponašamo prema tim institucijama. Svaku od tih odluka mjerimo na kašičicu, na apotekarsku vagu, provjeravamo može li se postići finansijska održivost. Općina je osnivač 11 ustanova i preduzeća. U prošloj godini njih deset je pozitivno poslovalo.
• Tešnjaci se međusobno pomažu i podržavaju, no, sa strane je rijetko ko uspio pokrenuti neki manji biznis i ostati. Čak ni Kinezima sa malim radnjama to nije uspjelo?
– Mi u Tešnju, kad govorimo o ekonomiji, imamo odnos privatnog i domaćeg kapitala otprilike 50-50 posto. U stranom kapitalu, dakle, onom koji nije tešanjski i nije iz BiH, imamo investicije iz devet evropskih zemalja. Sve te investicije su uspjele. Nije bilo problema. Nijemci, Italijani, Austrijanci, Holanđani su uspjeli u Tešnju. S druge strane, razvilo se i visoko učešće domaćeg kapitala u privredi i to nam i daje relativno komfornu situaciju. U nekom bh. okviru, treba reći da su kapital i privreda sa ovih prostora uradili velike stvari i za BiH pokretanjem nekih važnih poslovnih subjekata u trenutku kad su oni bili na granici opstanka – od Klasa, Vispaka, Borca Travnik, Bosanke Doboj…
Ozbiljni koraci
Ono znanje i iskustvo, pa i kapital koji se stvarao u Tešnju je pomagao i bh. ekonomiji. Strani investitori koji posluju ovdje najčešće odlučuju da kapital koji se eventualno zaradi na kraju godine zadrže u Tešnju, kroz proširenje kapaciteta. U nekom mikroplanu, sa regionalnog aspekta mi smo razvili intenzivnu saradnju sa općinama Teslić i Žepče, nastojeći da se promoviramo kao neko područje izvrsnosti. Ozbiljne korake smo uradili na tom imidžu. Nadam se da ćemo trend rasta i razvoja koji imamo posljednjih četiri-pet godina zadržati, da će se i dalje povećavati broj radnih mjesta, izvoz i investicije i da ćemo svojim primjerom pomagati drugima da na takav način razvijaju i vlastitu općinu i BiH.
• U Tešnju se možda i najviše provodi akcija Kupujmo domaće?
– To je tačno. Ako govorimo o potrošačkom mentalitetu, ljudi već imaju izgrađen neki potrošački etno-centrizam, da kupuju bh. proizvode. Dolazak Kineza je bio sa aspekta prodaje njihovih proizvoda, ne sa aspekta proizvodnje i investicije na ovim prostorima. Ovdje je bio TUŠ koji nije uspio, ali evo, Bingo je prošle godine otvorio objekat i dobro posluje. Visok udio je ovdje onih koji rade u proizvodnji. Proizvode keks, čarape, piletinu i mnogo drugih proizvoda. I onda znaju cijeniti proizvode koji su proizvedeni u BiH. Naša želja je da BiH što brže pristupi EU. U tome vidimo svoje prilike.