Stranka bi se, prema nezvaničnim najavama, mogla zvati Bolja SDA (B-SDA), a okosnicu nove stranke trebali bi činiti kadrovi koji su već ranije iskazivali svoje nezadovoljstvo rezultatima stranačkog kongresa. To su, prije svega, zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šemsudin Mehmedović, Senad Šepić, Sadik Ahmetović i Salko Sokolović.
“Bolja SDA dolazi”
Oni su ranije obznanili da više neće podržavati sve odluke stranačkog vrha te da će glasati shodno svojim uvjerenjima, a između Ahmetovića i Asima Sarajlića, šefa Kluba SDA u ZD PS BiH, došlo je i do fizičkog obračuna.
Prema pisanju Nezavisnih novina, ova grupa je lideru SDA Bakiru Izetbegoviću uputila ultimatum zatraživši smjene pojedinih kadrova, prije svih Asima Sarajlića, Amira Zukića i Aljoše Čampare.
Pomenuta grupa traži unutarstranačke reforme, intenzivniju borbu protiv korupcije, donošenje zakona o porijeklu imovine, a stranačkom vrhu se zamjera i nepotizam te kontrola resursa i institucija.
Šemsudin Mehmedović za Klix.ba nije želio potvrditi niti demantirati ovakve najave. Međutim, upravo je on podgrijao “atmosferu” objavivši u petak kratku videoporuku na svom zvaničnom YouTube kanalu naslovljenu “Bolja SDA dolazi uskoro”.
Također, ni iz SDA nisu željeli komentarisati ovakve najave kratko poručivši da će se o svemu očitovati organi stranke ako i kada bude upućena bilo kakva inicijativa od pomenutih zastupnika.
Svi lomovi unutar SDA: MBO, Stranka za BiH, A-SDA
Prvi raskol unutar SDA koji je rezultirao osnivanjem nove stranke desio se još 1990. godine kada je SDA napustio Adil Zulfikarpašić, nakon čega je, zajedno s Muhamedom Filipovićem i Fehimom Nametkom, osnovao novu stranku – Muslimansko-bošnjačku organizaciju (MBO). MBO nije nikada zabilježila značajniji izborni rezultat, da bi se nekoliko godina nakon rata u potpunosti ugasila.
Nakon još jednog raskola u samom vrhu stranke, Haris Silajdžić osnovao je Stranku za Bosnu i Hercegovinu, koja je na prve izbore izašla 1996. godine. Izetbegović je na tim izborima pobijedio Silajdžića u trci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, osvojivši više od 700.000 glasova, dok je Silajdžić dobio nešto više od 100.000 glasova. Stranka za BiH, na skoro svim nivoima, bila je dio vlasti od svojih prvih izbora, pri čemu je najbolje rezultate ostvarila 2006. godine kada je Silajdžić pobijedio Sulejmana Tihića, tadašnjeg lidera SDA, i postao bošnjački član Predsjedništva. Pa ipak, Stranka za BiH nikada nije uspjela nadjačati SDA, da bi na Općim izborima 2014. godine doživjela teške poraze te skoro nestala sa političke scene.
U Cazinu je u februaru 2008. osnovana Stranka demokratske aktivnosti (A-SDA). Stranku su osnovali smijenjeni članovi SDA Cazin Nermin Ogrešević i Rifat Hozanović. Iako je A-SDA i danas prvenstveno ostala orijentirana na Krajinu i Unsko-sanski kanton vremenom ostvaruju sve bolje rezultate te su na prošlim izborima uspjeli ući u Parlamentarnu skupštinu BiH i Zastupnički dom Federacije BiH. Zajedno sa SDA formirali su vlast u Unsko-sanskom kantonu, a nedavno je predsjednik SDA Bakir Izetbegović obznanio da će A-SDA biti i dio nove vlast na nivou FBiH.