Nad nebom BiH krstari 78 registrovanih civilnih aviona i helikoptera, od kojih je gotovo svaka treća letjelica u privatnom vlasništvu.
Prema evidenciji Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH, od ovog ukupnog broja registrovanih letjelica, 22 su u vlasništvu fizičkih lica, čiji identitet, kako kažu, ne mogu i ne smiju da otkrivaju – piše Glas Srpske.
Ko privatno leti?
Privatni avioni i helikopteri svuda su privilegija bogatih, međutim, kod nas tvrde da to nije tačno, jer su mnoge letjelice jeftinije od nekih automobila koji se mogu vidjeti na putevima. Ipak da je ovo sport samo za one imućnije, najbolje pokazuju cijene pojedinih aviona i helikoptera, kao i obuka koju je potrebno proći, ako se želi letjeti.
Najskuplji privatni avion u RS plaćen je 80.000 maraka. Riječ je o “cessni 172”, koja je registrovana u Banjaluci, a čiji je vlasnik, kako se saznaje, jedan Italijan.
Veoma skupe jedrilice u BiH posjeduje i Aeroklub “Izet Kurtalić” u Visokom. Ovaj aeroklub je prije nekoliko godina nabavio dvije nove motorne jedrilice “L13 Blank” čija je ukupna vrijednost iznosila oko 200.000 maraka.
Sekretar tog aerokluba u Visokom Sabrija Limo je otkrio da su privatne letjelice najčešće u rukama uspješnih biznismena ili bivših pilota i zaljubljenika u letenje.
– Mi u hangaru pored naših imamo i četiri privatna aviona. Jedan je u vlasništvu farmaceuta Rasima Jusufovića iz Tuzle, koji živi u Sarajevu i povremeno dolazi da leti. Tu je i Fahrudin Kreštalica, bivši pilot i kontrolor letenja na aerodromu u Sarajevu, koji posjeduje “cessnu” – priča Limo.
Najskuplja privatna letjelica u BiH, kako ističe Limo, je u vlasništvu je firme “Kopeks-Sarajlić” iz Srebrenika.
– Riječ je helikopteru s mlaznim motorom, koji je koštao oko 1,5 miliona maraka – kaže Limo i dodaje da helikopter imaju i preduzetnici braća Stanić, vlasnici firme “Stanić group”.
Avione imaju i privatne firme “Ekobel”, “Aviopiva”, “Međugorje airlines”, “Atelje klub”, “Ikar air”, te nekoliko udruženja u Sarajevu, Tuzli i Bihaću. Najviše letjelica je registrovano na aeroklubove. Tako Aeroklub Prijedor ima 15 letjelica, a Aeroklub “Sveti Ilija” pet.
Troškovi i obaveze
Kada kupi avion, vlasnik mora da ispuni zakonske standarde, a jedan od najvažnijih jeste da je u blizini ovlašćeni aerodrom sa kojeg može poletjeti. S tog aerodroma vlasnici moraju da pođu i kada službeno i privatno putuju u inostranstvo. U BiH postoje sportska piste u Tuzli, Bihaću, Livnu i Prijedoru, međutim, letovi se prijavljuju aerodromima u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Banjaluci.
Avioni i helikopteri se obično kupuju putem interneta. Nova jednomotorna “cessna 172” sa četiri sjedišta u SAD-u košta oko 200.000 dolara. Polovni avioni su, naravno, jeftiniji i njihova cijena zavisi od starosti i opreme. Ponuda je prilično velika i cijene se kreću od desetak hiljada eura pa naviše. Gotovo svi vlasnici aviona u BiH svoje letjelice su kupili u inostranstvu, i to uglavnom u Njemačkoj.
Većina vlasnika aviona sami pilotiraju, jer su stekli dozvolu u jednom od desetak aeroklubova koliko ih ima u BiH. Obuka u privatnim avio-školama u BiH kreće se od pet do sedam hiljada KM. Međutim, nabavka aviona u odnosu na njihovo održavanje predstavlja najmanji trošak. Godišnje održavanje aviona košta oko 4.000 maraka.