Trgovina, prema ostvarenom prometu i broju zaposlenih, sve više dobiva na značaju. Međutim, sudeći prema svakodnevnim prigovorima kupaca, potrošači nisu zadovoljni dobivenim uslugama.
Kako je snabdjeveno naše tržište i kakvu robu nam nude u trgovačkim lancima? Koliko smo uopće informirani o pravima potrošača i šta nam je donio novi pravilnik o sigurnosti hrane?
Malo je onih koji svakodnevno u trgovinama kupuju i znaju kome se obratiti kad kupe proizvod kome je prošao rok trajanja ili za izdvojenu sumu novca dobiju artikal manje težine od naznačene. U velikim trgovačkim lancima kupci hvale ponudu, ali prigovore imaju na cijene koje nerijetko saznaju tek kad dođu na kasu ili kada pogledaju u novčanik.
O takvim su slučajevima upoznati i ombudsmeni za zaštitu potrošača. Upozoravaju da ima slučajeva kada su i oni nemoćni zbog čega dođe i do pojedinačnih sudskih sporova.
U Agenciji za sigurnost hrane ističu da su bh. propisi o sigurnosti hrane u više od 95 posto usklađeni s evropskom legislativom. A na opremanje labaratorija do sada je potrošeno više od dva miliona maraka, dok je 2.800 osoba obučeno za rad u ovim sektorima.
“Pozivam sve potrošače koji uoče određene nepravilnosti kad je u pitanju hrana da to prijave nadležnom inspekcijskom organu. Svoje pritužbe mogu iznijeti i Agenciji za sigurnost hrane, mi ćemo ih proslijediti inspekciji. Izravna odgovornost za kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane je na inspekcijskim organima entiteta i Distrikta Brčko”, poručuje glasnogovornik Agencije za sigurnost hrane Dalibor Vidačak.
Oni koji se bore za zaštitu potrošača ocjenjuju da su novi pravilnici za sigurnost hrane napravljeni upravo na njihovu na štetu. “Nemaju elemente kvaliteta na osnovu kojih se može ustanoviti kvalitet proizvoda. Inspektor nema način da podnese prijavu na proizvod jer ne zna šta će u njemu kontrolisati. Za to je kriva Agencija za sigurnost hrane”, ističe Hakija Porobić, predsjednik Udruženja potrošača KS-a.
Iz Udruženja za zaštitu potrošača tvrde da je zbog loše napravljenih pravilnika BiH postala odlagalište evropskih proizvoda lošeg kvaliteta. “Izvozimo balvane, jagodu i malinu, a uvozimo poluproizvode”, dodaje Porobić.
Nakon upoznavanja sa svojim pravima, potrošači bez bojazni da će postati žrtve lova u mutnom mogu ići u trgovine, u suprotnom, svaka kupovina može biti rizična.
Ovo je bila i tema Dnevnika 3. gosti su bili: direktor Inspekcije Federacije BIH Ibrahim Tirak, potpredsjednik Privredne komore Federacije BIH Mirsad Jašarspahić, predsjednik Udruženja Kupujmo i koristmo domaće Admir Kapo i predsjednica Udruženja potrošača Gordana Bulić.