Zlatni ljiljan je najveće vojno odlikovanje Armije Republike Bosne i Hercegovine u vrijeme sukoba u zemlji. Dodjeljivalo se vojnicima i oficirima za najhrabrije i najtaktičnije podvige protiv agresora. Odličja su izrađivali bosanskohercegovački zlatari, ručno, pa su utoliko vrijedniji jer je u svaki utkan dio zlatarevog života, piše novinska agencija Patria.
Ljiljani kojima su odlikovani zenički heroji, u vrijeme dok je Sarajevo bilo pod opsadom, nastali su u radionici zanatlije Seada Kaljića. Za potrebe Armije RBiH izradio je 120 znački. Svaku je, kaže, napravio ručno i bez najmanje naknade. Više nego na bilo šta drugo u životu ponosan je na doprinos Armiji.
Dvije decenije kasnije, još uvijek sjedi u svojoj maloj radnji u srcu zeničke čaršije i čuva od zaborava zlatni zanat. S ponosom još čuva i mali ručni kalup pomoću kojeg je izrađivao zlatne ljiljane.
– Zlatarstvo nije kupovanje zlata i prodaja. A, nažalost, većina onih koji se nazivaju zlatarima u BiH danas samo prodaju zlato. Nije isto kada nakit proizvodite i kada ga samo prodajete. To treba jasno odvojiti – kaže za agenciju Patria zlatar Kaljić.
Kaljić je najstariji zenički školovani zlatar čija je radnja otvorena već 45 godina. No, i nakon toliko godina, ovaj zanatlija s jednakom ljubavi priča o svom poslu, prvim zlatarskim koracima, sarajevskim majstorima koji su ga učili ovom prelijepom zanatu.
Najvrijedniji je ručni rad
Sve se danas svodi na tehnologiju, kaže Kaljić. Urari nemaju posla, samo mijenjaju baterije. Sve je manje i onih koji prepoznaju vrijednost ručnog rada. Osim stranaca koji ponekad zalutaju u njegovu zanatsku radnju. Osim toga, zlato je sve manje u modi i kao poklon, jer se za poklone kupuju druge stvari.
Kaljić je u Zenici poznat i kao majstor za filigran – vez od srebrene žice. Radi ga ručno, savijajući male dijelove u jedinstvenu kompoziciju. Sve što izradi na takav način je unikat. Nemoguće je, kaže Kaljić, na takav način napraviti dva ista komada. Mnogi filigrani zbog toga koriste kalupe, ali ne i zlatar Kaljić, piše NAP.