Pušenje cigareta došlo je u modu prije oko 100 godina. U tom vremenskom razdoblju, znanstvena i medicinska zajednica provele su veliku količinu studija o tome kako cigarete utječu na ljudsko zdravlje. Različite bolesti pluća i usne šupljine te hipertenzija među najčešćim su oboljenjima kada govorimo o štetnosti pušenja. Prema novoj studiji autora Sherifa Karame sa Sveučilišta McGill, objavljenoj u časopisu Molecular Psychiatry, dugotrajno pušenje cigareta doprinosi stanjivanju moždane kore.
Moždana kora vanjski je sloj mozga, dio odgovoran za funkcije višeg reda poput jezika, svijesti i pamćenja. Ove sposobnosti opadaju s razvojem demencije, čiji uzrok možemo povezati s pušenjem. Moždana kora stanjuje se tijekom vremena zbog prirodnog starenja, ali ova nova studija sugerira da pušenje dodatno pogoršava njezino stanjivanje, što u konačnici može dovesti do demencije.
Tim znanstvenika koristio je magnetsku rezonancu (MRI) kako bi ispitao debljinu moždane kore 260 žena i 244 muškarca, koji su u vrijeme istraživanja imali oko 73 godine. Mnogi od njih sudjelovali su u istraživanju mentalnog zdravlja i kognitivnih sposobnosti 1947. godine u Škotskoj, a ti prethodni rezultati uspoređeni su s podacima prikupljenim tijekom novog ispitivanja. Ispitanici su također ispitani o njihovim navikama pušenja te su razvrstani u skupine pojedinaca koji nikada nisu pušili, koji su prestali pušiti, te oni koji trenutno još uvijek puše. U konačnici, pronađene su značajne razlike u debljini moždane kore između tih triju skupina; trenutni pušači imaju najtanju moždanu koru, a oni koji nikada nisu pušili imaju najdeblju.
„Otkrili smo da sadašnji i bivši pušači u dobi od 73 godine imaju mnogo tanju moždanu koru od onih koji nikada nisu pušili. Kod osoba koje su prestale pušiti, debljina moždane kore djelomično će se oporaviti kroz svaku godinu bez pušenja”, rekao je Karama.
Iako je ohrabrujuća činjenica da se moždana kora može s vremenom obnoviti, ona se svejedno neće nikada oporaviti u tolikoj mjeri da se vrati na razinu nepušača. Čak i među pojedincima koji su prestali pušiti prije 25 godina, očita je razlika u debljini njihove i moždane kore onih koji nikada nisu pušili. Također, čini se da pušenje cigareta nanosi trajnu štetu moždanoj kori budući da su pušači skloniji razvoju demencije.
„Pušači bi trebali biti informirani da cigarete mogu ubrzati stanjivanje moždane kore, što bi moglo dovesti do bržeg kognitivnog propadanja. Čini se da se to stanjivanje događa još mnogo godina nakon što netko prestane pušiti. Buduće studije mogle bi otkriti molekularni uzrok ovoga stanja, a možda čak i ponuditi određenu terapiju za njegovo izlječenje”, zaključio je Karama.