Javno zdravstvo je najnovijim otkrićem koje pokazuje da pušenje uništava hromosome koji određuju genetsku muškost, dobilo sjajan temelj za svoju sljedeću kampanju protiv pušenja – ili barem kada su u pitanju muškarci.
Ranije ove godine, tim na čelu s Larsom Fosbergom i Janom P. Dumanskim sa Sveučilišta Uppsala, proveo je studiju čiji je cilj bio odgovoriti na pitanje zašto muškarci razvijaju više vrsta raka koji se ne odnose na reproduktivne organe, te zašto je više vjerojatno da će umrijeti od njih. Autori studije utvrdili su da je „gubitak kromosoma Y povezan sa starenjem česta pojava u normalnim krvnim stanicama”, ali su posljedice toga stanja i dalje slabo poznate.
Fosberg i Dumanski tada su također utvrdili da se gubitak Y hromosoma iz krvnih stanica dogodio kod 8,2% starijih muškaraca u ukupnom uzorku od njih 1153. Oni muškarci kod kojih je zabilježen takav gubitak imali su očekivano trajanje životnog vijeka za 5,5% kraće od prosjeka, te tri i po puta veću stopu od pojave raka, nakon isključivanja hematoloških karcinoma. „To bi možda moglo objasniti zašto muškarce češće pogađa rak, ali i ukazuje na to da je hromosom Y vrlo važan i u procesima izvan određivanja spola”, istaknuli su autori. Takvi su rezultati, naravno, doveli i do pitanja što je uzrok tome da tijelo izgubi Y kromosom, a isti je istraživački tim sada objavio novu studiju u časopisu Science, kojom dokazuje da je upravo pušenje jedan od glavnih odgovora na to pitanje.
Provedeni su testovi kao potencijalne odgovore uključivali i vježbanje, dijabetes, tjelesnu masu, obrazovanje i konzumiranje alkohola, no samo je pušenje (a u jednom slučaju dob) značajno povećalo gubitak hromosoma Y u tri odvojene skupine muškaraca u dobi od 48 do 93 godine. Autori navode da je pušenje bilo „daleko najčešća pronađena postzigotska mutacija”, a pojavila se u 12-16% uzoraka kod muškaraca u dobi od 70 i više godina.
„Učinak se povećava što muškarac više puši, ali dobra je vijest da su učinci znatno smanjeni, pa čak i u potpunosti zaustavljeni kada on prestane pušiti, sugerirajući da je gubitak hromosoma Y dinamičan i reverzibilan proces. To je u skladu s rezultatima studije koji pokazuju kako pušači koji prestanu pušiti u dobi od 25 do 34 godine kasnije imaju gotovo identične rezultate onima koji nikada nisu pušili”, zaključuju autori.
Fosberg i Dumanski naposljetku priznaju kako ipak ne znaju je li nestanak Y hromosoma ujedno i rizik od raka sam po sebi, ili je jednostavno slučajan faktor za nastanak drugih genetskih mutacija. Pa ipak, jedan je test pokazao da je gubitak bio najteži u stanicama koje imaju važnu ulogu u imunološkom sustavu, a čiji pronalazak autori smatraju u skladu s idejom da Y hromosomi imaju određenu stalnu ulogu u borbi protiv tumora.