Iako se žrtve srčanog udara mogu oporaviti od njega, njihovo srce često je oštećeno. To oštećenje, za razliku od ožiljaka na koži, dovodi do toga da srce kuca manje efikasno, te da s vremenom stane. No, sad su znanstvenici razvili prototip zakrpe koja bi omogućila srčanom mišiću da se regenerira i koja bi spriječila razvoj oštećenog tkiva.
Koristeći kolagensku zakrpu natopljenu posebnim proteinom, znanstvenici će moći zašiti zakrpu na srca miševa i svinja koji su preživjeli srčane udare. Otkrili su da je ta zakrpa potpomogla rast zdravih stanica, pa čak i krvnih žila, tako da je pomagala opskrbi novog tkiva kisikom i hranjivim tvarima. Na kraju je to smanjilo količinu oštećenja. „Ovo otkriće otvara vrata potpuno revolucionarnoj terapiji”, kaže Pilar Ruiz-Lozano sa Sveučilišta Stanford, voditeljica istraživanja. Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.
Većina ljudi danas preživi srčani udar, no vrlo malo se radi na saniranju trajnog oštećenja, što može dovesti do dugoročnih poremećaja i smrti. Baš je na taj problem Ruiz-Lozano obratila pozornost. Počela je potragu za drugim vrstama životinja, poput riba, koje mogu prirodno obnoviti srčani mišić ako se ošteti. Njezin tim otkrio je da kod tih vrsta vanjski sloj srca, epikardij, stimulira postojeće stanice srčanog mišića da se kopiraju.
Kako bi otkrili koji su tačno spojevi odgovorni za ovu nevjerojatnu regenerativnu sposobnost, koristili su spektometriju kako bi identificirali više od 300 proteina u epikardiju za koje se smatra da bi mogli imati ulogu u regeneraciji. Nakon daljnjeg testiranja i skeniranja, tim je sastavio listu i nakon daljnje eliminacije na listi je ostao samo jedan jedini protein koji potiče rast stanica: folistatin 1 (FSTL1).
Taj isti protein korišten je za osnovu prototipa zakrpe koju razvija tim. Tim je uzeo dio kolagena i u njega ubrizgao FSTL 1. Zbog toga zakrpa ima fleksibilnost fetalnog srčanog tkiva, zajedno sa sposobnošću da polako otpušta protein izravno na srčani mišić tijekom vremena. To znači da tijelo neće odbaciti implantat, zbog čega pacijent ne mora primati imunosupresivne lijekove. Zapravo, tijekom vremena zakrpa postane dio tijela.
Dosad su uspjeli s korištenjem zakrpe, ali na miševima i svinjama koje su preživjele srčane udare. Otkrili su da je funkcija srca vraćena na normalnu razinu rada samo osam sedmica nakon implantacije. Sad se nadaju da će početi s kliničkim testiranjem zakrpe na ljudima do 2017. godine.