Bosna i Hercegovina ima 21 hiljadu tona ukupnih zaliha municije i minsko-eksplozivnih sredstava. Značajna je količina nestabilne municije koja se mora uništiti – 14 hiljada tona. Proces uništavanja tekao je sporo. Nedavno je intenziviran, ali nam za uništavanje i dalje treba nekoliko godina.
Rastavljanje raketa iz ratnog perioda i topljenje eksploziva proces je koji vodi do potpunog uništavanja ove nestabilne municije koja je višak u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Zaliha je još dosta. Ministarstvo odbrane ih se rješava uz pomoć UNDP-a i sredstava Evropske unije.
Od 2011. godine radnici Pretisa nisu radili na demilitarizaciji nestabilne municije. Sada to ponovo rade kao privredni subjekt namjenske industrije u Federaciji Bosne i Hercegovine i to rakete tipa 128 mm M91 iz ratnog perioda. Još je oko 14 hiljada tona nestabilne municije koju treba uništiti. Ukoliko se nastavi ovim tempom Bosna i Hercegovina bi se tog viška mogla riješiti za 5-7 godina.
“Uključenje preduzeća namjenske industrije je jedan novitet u odnosu na protekle godine obzirom da smo evo baš aktuelna informacija krenuli sa procesom uništavanja tzv. kompleksnih sistema naoružanja i visokorizične municije. Taj proces je počeo početko devetog mjeseca u radionici Trom Doboj uništavanjem dimne municije, a evo nastavlja se sada u preduzećima namjenske industrije“, rekao je Jasmin Porobić iz UNDP BiH.
Demilitarizacija se radi na poligonu u Glamoču, radionici Trom u Doboju i preduzeću Pretisu u Vogošći. Prvi put godišnji plan je 2.300 tona. Za municiju punjenu bijelim fosforom nemamo dovoljno kapaciteta. Ona će na uništavanje u Bugarsku, Španiju ili neku drugu zemlju EU.
“Putem delaboracije, putem spaljivanja municije i minsko-eksplozivnih sredstava, putem otvorenih detonacija i putem donacija riješili preko 1.900, za usporedbu 2013. godine smo imali 880 tona“, kazao je Senad Mašović, general major Oružanih snaga BiH.
Proces uništavanja tekao je dosta sporo. U zemlji se još ne zna čega i koliko ima u skladištima. Činjenica da je municija stara i preko 30 godina trebala bi ubrzati proces zbog visokog rizika od mogućih eksplozija.
“Jedna ženevska nevladina organizacija i prati na globalnom nivou neplanske eksplozije skladišta i preko 20 skladišta godišnje se suočava sa neplanskim eksplozijama. Ako uzmemo u obzir starost municije koja se nalazi u skladištima Bosne i Hercegovine to je dosta veliki rizik”, istakao je Jasmin Porobić.
“Mi ćemo vjerovatno tokom 2016. godine i u nekom vremenskom periodu 2017. godine u potpunosti vladati sa svim parametrima i pokazateljima šta imamo na stanju i u kakvom je u stvari stvarnom stanju ta municija sa kojom raspolažu OS BiH nezavisno da li je ona u viškovima ili su predviđena za popunu OS BiH“, rekao je general major Mašović.
Odlukom Predsjedništva BiH višak se rješava uništavanjem, prodajom i donacijom. Prodaja je trenutno zaustavljena, između ostalog i zbog nekadašnjih misterioznih nestanaka oružja iz skladišta.