Banjalučka džamija Ferhadija, čije se svečano otvarenje, nakon višegodišnje obnove, očekuje 7. maja sljedeće godine, već je prepoznata kao atraktivan objekat za turiste.
Potvrdili su to “Nezavisnim” u Turističkoj zajednici Banjaluke, kao i u Islamskoj zajednici Banjaluke.
“U svim našim turističkim kartama uvrštena je Ferhadija, kao i samostan Marija Zvijezda, katedrala sv. Bonaventure te hram Hrista Spasitelja. Kada je riječ o Ferhadiji, imamo dobru saradnju sa Islamskom zajednicom u Banjaluci, s kojom zajednički djelujemo na promociji objekta”, napominje Ostoja Barašin, direktor Turističke organizacije Banjaluka.
Posao ove ustanove, dodaje, odnosno njenih vodiča, jeste da u redovnim programima obilazaka, turiste odvedu do objekta.
“Uz saradnju sa stručnjacima koji rade na obnovi džamije, predstavimo posjetiocima sve podatke koji objekat čine atraktivnim i naravno da ima interesovanja za građevinu u centru grada, koja ima vrijednost”, kaže Barašin.
Istorijski, kulturološki i arhitektonski aspekt, kako napominju naši sagovornici, Ferhadiju svrstava u red objekata od posebnog značaja za turizam, jer je izgrađena u 16. vijeku, sa vrhom kupole od 18 metara i munarom od 43 metra, te je i prije miniranja 1993. godine bila centralni objekat u Banjaluci, nacionalni spomenik BiH i jedan od najljepših vjerskih objekata na Balkanu.
“Već imamo saradnju sa TOBL, odnosno preko njih smo imali određen broj posjeta i dolazaka turista, kojih zaista ima više posljednjih godina”, napominje Muhedin Spahić, glavni imam Medžlisa IZ Banjaluka.
Broj posjeta, kako dodaje, generalno je najizraženiji u danima vikenda.
“Imamo plan, naravno, kako bismo i u periodu koji je pred nama ovo pitanje dodatno unaprijedili i sasvim je jasno da je Ferhadija objekat koji je turistima atraktivan u svakom smislu, pa je u zajedničkom cilju i IZBL i TOBL da u budućnosti ojačamo ovu saradnju”, naglasio je on za “Nezavisne”.
Kao i mnogi drugi vjerski objekti, sa istorijskim značajem i statusom spomenika kulture, i ovaj se tretira kao vjerski prilikom posjeta i obilazaka koji su besplatni.
Takođe, banjalučki hoteli koji se nalaze u centru grada i nedaleko od Ferhadije, poput “Palasa”, u svom reklamnom programu pozivaju se na značajne crkve i džamije koje se nalaze u njihovoj blizini.
Dalja i bliža historija
Izvanrednu arhitektonsko-građevinsku, kulturološku i neimarsku vrijednost prije 436 godina pokazali su domaći majstori uz nadzor voditelja građenja mimar Sinana, a po izričitoj želji Ferhad-paše Sokolovića, koji je za 30.000 dukata, od otkupa Volfa, sina barona Herberta Auersperga, podigao Ferhadiju, u čijem će kompleksu sa šadrvanom od 1590. godine i sam počivati.
Minirana je u noći između 6. i 7. maja 1993. godine, nakon čega su ostaci i fragmenti objekta odvezeni na deponije, a 2001. vandali su nasiljem spriječili postavljanje temeljca, dok je od posljedica preminuo vjernik Murat Badić. U obnovi, za koju je utrošeno preko deset miliona KM, učestvovalo je 28 saradnika, preko 120 kooperanata, te najveći domaći stručnjaci u oblasti arhitekture i umjetnosti.