Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Ferhadija sve zanimljivija za turiste

Banjalučka džamija Ferhadija, čije se svečano otvarenje, nakon višegodišnje obnove, očekuje 7. maja sljedeće godine, već je prepoznata kao atraktivan objekat za turiste.

Potvrdili su to “Nezavisnim” u Turističkoj zajednici Banjaluke, kao i u Islamskoj zajednici Banjaluke.

“U svim našim turističkim kartama uvrštena je Ferhadija, kao i samostan Marija Zvijezda, katedrala sv. Bonaventure te hram Hrista Spasitelja. Kada je riječ o Ferhadiji, imamo dobru saradnju sa Islamskom zajednicom u Banjaluci, s kojom zajednički djelujemo na promociji objekta”, napominje Ostoja Barašin, direktor Turističke organizacije Banjaluka.

Posao ove ustanove, dodaje, odnosno njenih vodiča, jeste da u redovnim programima obilazaka, turiste odvedu do objekta.

“Uz saradnju sa stručnjacima koji rade na obnovi džamije, predstavimo posjetiocima sve podatke koji objekat čine atraktivnim i naravno da ima interesovanja za građevinu u centru grada, koja ima vrijednost”, kaže Barašin.

Istorijski, kulturološki i arhitektonski aspekt, kako napominju naši sagovornici, Ferhadiju svrstava u red objekata od posebnog značaja za turizam, jer je izgrađena u 16. vijeku, sa vrhom kupole od 18 metara i munarom od 43 metra, te je i prije miniranja 1993. godine bila centralni objekat u Banjaluci, nacionalni spomenik BiH i jedan od najljepših vjerskih objekata na Balkanu.

“Već imamo saradnju sa TOBL, odnosno preko njih smo imali određen broj posjeta i dolazaka turista, kojih zaista ima više posljednjih godina”, napominje Muhedin Spahić, glavni imam Medžlisa IZ Banjaluka.

Broj posjeta, kako dodaje, generalno je najizraženiji u danima vikenda.

“Imamo plan, naravno, kako bismo i u periodu koji je pred nama ovo pitanje dodatno unaprijedili i sasvim je jasno da je Ferhadija objekat koji je turistima atraktivan u svakom smislu, pa je u zajedničkom cilju i IZBL i TOBL da u budućnosti ojačamo ovu saradnju”, naglasio je on za “Nezavisne”.

Kao i mnogi drugi vjerski objekti, sa istorijskim značajem i statusom spomenika kulture, i ovaj se tretira kao vjerski prilikom posjeta i obilazaka koji su besplatni.

Takođe, banjalučki hoteli koji se nalaze u centru grada i nedaleko od Ferhadije, poput “Palasa”, u svom reklamnom programu pozivaju se na značajne crkve i džamije koje se nalaze u njihovoj blizini.

Dalja i bliža historija

Izvanrednu arhitektonsko-građevinsku, kulturološku i neimarsku vrijednost prije 436 godina pokazali su domaći majstori uz nadzor voditelja građenja mimar Sinana, a po izričitoj želji Ferhad-paše Sokolovića, koji je za 30.000 dukata, od otkupa Volfa, sina barona Herberta Auersperga, podigao Ferhadiju, u čijem će kompleksu sa šadrvanom od 1590. godine i sam počivati.

Minirana je u noći između 6. i 7. maja 1993. godine, nakon čega su ostaci i fragmenti objekta odvezeni na deponije, a 2001. vandali su nasiljem spriječili postavljanje temeljca, dok je od posljedica preminuo vjernik Murat Badić. U obnovi, za koju je utrošeno preko deset miliona KM, učestvovalo je 28 saradnika, preko 120 kooperanata, te najveći domaći stručnjaci u oblasti arhitekture i umjetnosti.

Proudly powered by WordPress