Bosna i Hercegovina se promovira kroz 44 ambasade raspoređene na skoro sve kontinente, sedam generalnih konzulata i pet stalnih misija pri međunarodnim organizacijama. Prezentacija prirodnog bogatstva, turističkih potencijala, energetskog sektora i drugih potencijala BiH ima za cilj dovođenje potencijalnih stranih investitora, te jačanje bosanskohercegovačke ekonomije.
Unatoč tome trgovinski deficit iz godine u godinu je konstantan i iznosi oko sedam milijardi eura. Ključnu ulogu u smanjenju deficita i unaprijeđenju izvoza iz BiH igra ekonomska diplomatija, uvjerava prof. dr. Duljko Hasić, direktor Instituta za edukaciju Vanjskotrgovinske komore BiH.
Velike šanse
– Brojne su mogućnosti koje se otvaraju kompanijama BiH, koje bi uz odgovarajući diplomatski angažman mogle dovesti do poslovnog uspjeha, a jedna od njih je i plasman certificiranih halal proizvoda koji su sve više traženi u zemljama EU, kao i bolja promocija prirodnih i turističkih ljepota BiH u svijetu – pojašnjava svoj stav profesor Hasić.
Iako naše diplomate rade u 44 zemlje, Bosna i Hercegovina je tokom prošle godine imala robnu razmjenu sa svega 11 zemalja. Najviše se trgovalo s Hrvatskom, Njemačkom i Srbijom, a nešto manje s Italijom i Slovenijom. Ukupni obim izvoza i uvoza gore navedenih zemalja je bio skoro sedam miliona maraka.
Emir Hadžikadunić, bivši ambasador BiH u Iranu, uvjerava kako je loša ekonomska klima uzročno posljedični element lošeg privlačenja stranih investitora.
– Mislim da postoje naše ambasade, odnosno ambasadori, koji imaju izvrsne rezultate. Taj posao ne zavisi samo od diplomatske konzularne mreže ili Ministarstva vanjskih poslova, jer da bi se prodao neki projekat ili doveo strani investitor potrebno je imati povoljnu ekonomsku klimu. Kada dođe do napretka počevši od zakonodavnog okvira pa nadalje, tada će ambasadori imati mnogo veći učinak – kazao je Hadžikadunić.
Igor Crnadak, ministar Vanjskih poslova, tvrdi da je ekonomska diplomatija efikasna onoliko koliko je učinkovita sinergija svih entitetskih i državnih institucija.
– To smo postavili kao jedan od prioriteta u radu ministarstva, ali isto tako ja sam jasno rekao na početku da taj posao ne može biti efikasno urađen ukoliko ne bude nekih promjena u samoj zemlji. Najveće efekte očekujem nakon početka sprovođenja reforme. Diplomatsko-konzularna mreža će biti za to spremna. Nakon što se jedan broj zakona promijeni, dakle kada se zakonske stvari promijene u korist popravljanja poslovne klime i nakon što BiH učinimo atraktivnijom za strane investitore i tada treba očekivati jednu ekonomsko diplomatsku ofanzivu, samo na taj način možemo ostvariti neke efekte – ističe Crnadak.
Uvoz i uvoz
S više od 12 zemalja u prvoj polovini godine ukupan obim uvoza i izvoza je 11.901.595KM, a prednost ima, na šta su i naviknuti bh. građani, uvoz sa 7.406.999KM, a izvezeno je svega 4.494.595 KM robe. Sve dok budu prezentovani ovakvi podaci drugi će profitirati, a BiH čekati bolje sutra. Posao je pred diplomatama i vlastima na svim razinama u BiH.
– Treba zaštititi svoje nacionalne ekonomske interese, odnosno, ostvariti što veći udio u raspodjeli raspoloživog svjetskog bruto proizvoda. Umijeće ekonomske diplomatije ne sastoji se samo u količini pruženih informacija i njihovoj blagovremenosti, već u bogatstvu ideja i kreiranju materije koja je predmet pregovaranja. Pored ključnog prioriteta Bosne i Hercegovine, ubrzanje procesa evropskih integracija, diplomatija mora da prilagodi svoje prioritete očekivanjima na ekonomskom planu, prvenstveno privlačenje investicija koje proširuju proizvodnju ili povećavaju produktivnost, a koje mogu dovesti do privrednog rasta – objasnio je profesor Hasić.