Teška ekonomska situacija, gubitak perspektive i iznevjerena očekivanja, te period tranzicije i turbulentni politički procesi u toku i nakon ratnih dešavanja 90-tih godina prošloga stoljeća, umnogome su utjecali na stanje mentalnog zdravlja stanovništva Bosne i Hercegovine.
Ocjena je to sudionika današnje redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99”, posvećene temi “Mentalno zdravlje i hladna sjena politike”.
Brojne faktore i agense koji se reflektiraju na stanje i različite aspekte mentalnog zdravlja stanovništva uopće, a posebno stanovništva BiH elaborirao je uvodničar sesije – psiholog Bojan Šošić.
– BiH je, nažalost, postala zemlja čijim građanima je u velikoj mjeri oduzeto dostojanstvo. Danas je, prije svega, socioekonomska stvarnost dovela do toga da ljudi izgube dostojanstvo – kazao je uvodničar Šošić, navodeći “da smo svjedoci toga da ljudi prodaju ‘obraz’ za koru hljeba, da se prodaju i kupuju glasovi, te stavovi ljudi”.
Upozorio je na činjenicu da je ekonomska stvarnost u BiH, zapravo, korijen problema mnogih ljudi u našoj zemlji, a što se posebno teško odražava na stanovnike kod kojih su dijagnosticirane određene duševne smetnje.
– Premda je u današnje vrijeme ugrožena socioekonomska sigurnost velikog broja stanovnika BiH, a time se i njihovo dostojanstvo dovodi u pitanje, to ne smije biti izgovor da se korisnici usluga službi za zaštitu mentalnog zdravlja dodatno lišavaju prava i dostojanstva – naglašava Šošić, zalažući se za sistemski pristup i adekvatnu primjenu rješenja do kojih se došlo putem reforme sistema zaštite mentalnog zdravlja.
Ocijenio je, generalno, zabrinjavajućim mentalno zdravlje građana BiH, precizirajući da je ono lišeno kohezivnosti koja je nekad smatrana tipičnom za bh. društvo, te podcrtavajući da je upravo ta povezanost jedan od ključnih resursa u očuvanju mentalnog zdravlja.
Zabrinjavajući trend porasta ovisnosti
Zabrinjavajućim je ocijenio trendove povećane nekritičke upotrebe psihofarmaka, kao i pojava ovisnosti, među kojima se izdvaja i trend porasta ovisnosti o kockanju.
– Česta pojava javnih i nasilnih samoubistava nameće potrebu za hitnim i sistematskim preispitivanjem medijskih praksi vezanih za izvještavanje o samoubistvima – naveo je Šošić.
Upozorio je, također, i na pojavu nekritičkog odnosa u vezi s korištenjem informatičkih tehnologija i kreiranja virtualnog života, posebno kod najmlađeg dijela populacije, uz napomenu da su postojeći kapaciteti za prevenciju patologije u ovom domenu u BiH nedovoljni.
Šošić je ukazao i na brojne druge elemente koji karakteriziraju stanje u oblasti mentalnog zdravlja, uključujući demografske prilike, ubrzano starenje stanovništva, te odliv mladih ljudi i odgovarajućih kadrova, kao i na odsustvo relevantnih istraživanja u ovoj oblasti, a radi promoviranja preventivnog djelovanja i borbe protiv stigmatizirajućih stavova javnosti.
– Pri svemu tome, izgleda da je struka danas poklekla pred bitnim izazovima koje joj nameću procesi kroz koje se oblikuje sistem zaštite mentalnog zdravlja u našoj zemlji – kazao je Šošić, podsjećajući na nemoć stručnjaka da zaštite prosječnog građanina BiH od trovačke i destruktivne retorike političara.
Poručio je da se ne smije dozvoliti da se politički diktati i složenost sistema u administrativnom smislu odraze na slab kvalitet zaštite mentalnog zdravlja u BiH.
“Mesijanski sindrom”
Predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” Adil Kulenović najavio je da će uskoro biti inicirano provođenje istraživanja o utjecaju istupa zvaničnika, političara i javnih djelatnika uopće na stanje mentalnog zdravlja stanovništva.
Ukazao je na činjenice da često zazivanje mržnje, međusobne netrpeljivosti, neposredno ili posredno dovode do pogoršanja “mentalne slike” stanovništva.
U tom kontekstu, podsjetio je na pogubnost djelovanja u prošlosti onih, za koje se naknadno utvrdilo da se radilo o psihijatrijskim slučajevima, ali koji su vođeni tzv. “mesijanskim sindromom” uvodili ljude u ratove i stradanja neslućenih razmjera.
Inače, održavanje sesije “Kruga 99”, posvećene mentalnom zdravlju koincidira sa Svjetskim danom mentalnog zdravlja, koji se na inicijativu Svjetske federacije za mentalno zdravlje od 1992. godine obilježava 10. oktobra, javlja Fena.
Moto ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja je “Dostojanstvo i mentalno zdravlje”.