Najavom da će BiH uskoro podnijeti aplikaciju za članstvo u EU ponovo se aktuelizuje pitanje OHR-a, imajući u vidu da je Savjet EU zaključcima iz 2009. godine stavio do znanja da ta zemlja ne može napredovati na putu ka EU.
Formalno pravno, skoro sva pitanja u okviru uslova i ciljeva 5+2 za zatvaranje OHR su ispunjena – ispunjen je dio koji se odnosi na implementaciju finalne arbitražne odluke za Brčko, a Vlada RS odavno je izbrisala entitetsku granicu kroz distrikt.
BiH je implementirala i tri ekonomska uslova koji se odnose na Sporazum o metodologiji utvrđivanja koeficijenta za raspodjelu sredstava iz indirektnog oporezivanja, kao i na osnivanje Nacionalnog fiskalnog savjeta. Usvojena je Nacionalna strategija za pitanja ratnih zločina, donesen je Zakon o strancima i azilu, a usvojena je i Strategija za reformu sektora pravosuđa, na osnovu koje se sad provodi strukturisani dijalog o pravosuđu sa EU. Čak i pitanje vojne imovine se rješava, već je dvadesetak lokacija upisano na Ministarstvo odbrane BiH.
Ipak, kako ističe Srećko Latal, analitičar iz Sarajeva, jedan od ciljeva za zatvaranje OHR-a je politička stabilnost u zemlji. On je mišljenja da sve dok postoje procesi koji se mogu okarakterisati kao ugrožavanje BiH iznutra, OHR će postojati kao “mehanizam za svaki slučaj”.
Latal takođe ocjenjuje da, barem u dogledno vrijeme, niko neće postavljati pitanje zatvaranja OHR-a u kontekstu (ne)kompatibilnosti sa evropskim putem BiH.
“BiH je još jako daleko od ulaska u EU. Procedura u koju sad BiH ulazi je predaja aplikacije koja se razmatra između sedam i osam mjeseci, pa i duže od godinu, a nakon toga, eventualno, dobijamo status kandidata. Sve će to da traje nekoliko godina”, rekao je on. Tek nakon toga, ocijenio je, može doći pitanje da li je OHR kompatibilan sa daljim putem ka EU.
Slično smatra i analitičarka Ivana Marić, koja izražava zabrinutost da bi EU, kao i kod izvještaja o napretku, mogla ponovo spustiti ljestvicu za BiH. Pojašnjava da BiH nije ni blizu nivoa reformi koje bi otvorile pitanje OHR-a, za koji smatra da svojom neaktivnošću “služi za ismijavanje” i da više nema nikakav uticaj.
Podsjećamo, američki predstavnik u Savjetu bezbjednosti UN-a je u utorak na sjednici SB o stanju u BiH rekao da SAD žele što prije zatvaranje OHR-a, ali da neispunjavanje uslova i ciljeva za zatvaranje pokazuje da BiH za to još nije spremna.
S druge strane, u Rusiji, očekivano, smatraju da je OHR-u vrijeme odavno isteklo. Aleksej Meškov, pomoćnik ministra spoljnih poslova Rusije, rekao je da ovlaštenja OHR-a treba predati građanima BiH.
Kako prenosi Srna, Meškov je istakao da je struktura visokog predstavnika zastarjela i da ona onemogućava građanima BiH da sami odlučuju o svojoj sudbini.
Iz OHR-a su nam pojasnili da je visoki predstavnik u svom obraćanju jasno iznio šta je ostalo da bude ispunjeno prije zatvaranja OHR-a.