Paulovniju nazivaju „drvo-feniks“, budući da nakon sječe iz panja potjera novu mladicu koja se iznova može eksploatirati. Riječ je o nesumnjivo najbrže rastućem i najisplativijem stablu na Zemlji.
Paulovnija je 15-25 m visoko stablo, pretežno uspravnog debla i široke, kruglaste krošnje, rasprostranjeno u Kini i Koreji, na području sa blagom klimom, a najviše se uzgaja u Japanu.
Paulovnija je 15-25 m visoko stablo, pretežno uspravnog debla i široke, kruglaste krošnje, rasprostranjeno u Kini i Koreji, na području sa blagom klimom, a najviše se uzgaja u Japanu.
Korijen je uzak i dubok, vrlo jak i razgranat, kora debla je siva, u mladosti glatka, kasnije uzdužno izbrazdana.
Listovi su široki 12-27 cm, dugi 15-40 cm, s peteljkom dugom 15-40 cm. Na izdancima, list sa peteljkom dostigne dužinu i do 1m.
U jesen rano otpadaju i to u vrlo kratkom roku,što olakšava njihovo uklanjanje ispod stabla.
Ova biljka zahtijeva rastresito, plodno tlo, a ne uspijeva na težem tlu, posebno tamo gdje se zadržava voda.
Jako je korisna, te za nju kažu da je to drvo budućnosti.
Listovi su široki 12-27 cm, dugi 15-40 cm, s peteljkom dugom 15-40 cm. Na izdancima, list sa peteljkom dostigne dužinu i do 1m.
U jesen rano otpadaju i to u vrlo kratkom roku,što olakšava njihovo uklanjanje ispod stabla.
Ova biljka zahtijeva rastresito, plodno tlo, a ne uspijeva na težem tlu, posebno tamo gdje se zadržava voda.
Jako je korisna, te za nju kažu da je to drvo budućnosti.
Za što se koristi paulovnija?
PAULOVNIJA U INDUSTRIJI I OBRTNIŠTVU koristi se za izradu glazbala, brodogradnji, zrakoplovnoj industriji, izradi dasaka za jedrenje, montažnih kuća, građe, stolarije, parketa, furnira, namještaja, igračaka i drugih predmeta od drveta… Vlaknasta struktura sa zračnim porama te otpornost na vlagu uz postojanu formu pri ekstremnim uvjetima, čine je izvrsnim izolacijskim materijalom koji se zbog ovih osobina koristi i pri izradi sauna.
PAULOVNIJA U ENERGETSKOJ NAMIJENI koristi se za izradu peleta i bioetanola, budući da ima iznimno visoku energetsku vrijednost. U režimu energetske sadnje, sadi se na razmak 2 x 3 ili 2 x 2 metra, dakle između 1600 i 2500 sadnica po hektaru.
PAULOVNIJA KAO STOČNA HRANA koristi se zbog visokog udjela bjelančevina (20%) i različitih mikroelemenata, što je čini izuzetno kvalitetnim i probavljivim krmivom. Za proizvodnju stočne hrane sadi se u režimu 4000 biljaka po hektaru koje se kose kada porastu 80-90 centimetara i daju 6 do 7 otkosa na godinu.
PAULOVNIJA MEDONOSNO DRVO, a cvjetovi se koriste i u farmaceutskoj industriji. Listovi promjera oko 70 centimetara sadrže do 15 % dušika pa se rabe i u proizvodnji kvalitetnog humusa. Med od paulovnije je svjetli, jasan, vrlo svijetao i aromatičan, po boji može se usporediti s bagremovim medom. Paulovnija ima kvalitetan med. Osim što je ljekovit moze pomoći u liječenju bronhitisa i drugih respiratornih bolesti, a također poboljšati rad žuči i jetre i probave općenito.