Jako je interesantno da su istraživači slučajno došli do otkrića najtanjeg lista stakla na svijetu, debljine od samo dva atoma. Njihovo slučajno otkriće – koje se našlo u Guinnessovoj knjizi rekorda 2014. godine – daje nam uvid u zagonetna svojstva stakla, koje se ponaša i kao čvrsta tvar i kao tekućina.
Istraživači sa Sveučilišta Cornell i njemačkog Sveučilišta Ulm stvarali su grafen, jedan od najtanjih i najjačih materijala na svijetu. List grafena ima debljinu od samo jednog atoma ugljika i raspored atoma u obliku ćelija saća.
Upotrebom elektronskog mikroskopa istraživači su pronašli neku „prljavštinu“ na grafenu, odnosno dvodimenzionalni list običnog stakla, nastalog od atoma silicija i kisika. Stakleni sloj vjerojatno je nastao kad je zrak „procurio“ tokom procesa stvaranja grafena i uzrokovao reakciju bakrene folije (koja je također uključena u proces stvaranja grafena) i umjetno „ispečenog“ kvarca, minerala koji se sastoji od silicija i kisika, objašnjavaju istraživači.
Istraživači se nadaju da će mikroskopske fotografije ultratankog stakla pomoći u rješavanju nekih dugogodišnjih neizvjesnosti vezanih za staklo, koje nije potpuno tekuća tvar, ali ni potpuno kruta tvar. Kada se ohlade, većina krutih tvari poslože svoje atome u strogo raspoređene ćelije. Iako je staklo tvrdo i čvrsto na dodir, atomi koji čine staklo posloženi su nasumično u neuređene mreže i sličniji su atomima tekućih tvari. Struktura dvodimenzionalnog ultratankog stakla, sliči teorijskim razmatranjima o nepravilnoj strukturi stakla koja datira još iz 30-ih godina prošlog stoljeća.
„Ovo je postignuće na koje ću biti najponosniji u cijeloj svojoj karijeri“, kaže David Muller, profesor primijenjene fizike i strojarstva na Cornellu. „Ovo je prvi put da je neko uspio vidjeti raspored atoma u staklu.“
Iako je ovo slučajno otkriće, istraživači kažu da bi namjerno proizvedeno dvodimenzionalno staklo moglo biti primijenjeno u nanotehnologiji, te bi se jednog dana moglo koristiti i u tranzistorima.