Kad je sonda New Horizons ove godine prošla pokraj Plutona, očekivale su se fotografije mrtvog, nezanimljivog svijeta. Danas, s pristiglom petinom ukupnih podataka sa sonde (zbog velike udaljenosti, prijenos će trajati do sljedeće godine), znamo da je Pluton daleko dinamičniji nego što su astronomi mogli sanjati: otkriveno je, naime, da je taj daleki patuljasti planet bio geološki aktivan.
Fotografije Plutonova južnog pola pokazale su dva vulkana koja su bila aktivna u bliskoj prošlosti. Dodatnom analizom ustanovljeno je kako je riječ o kriovulkanima – vulkanima koji umjesto užarene lave izbacuju vodu, amonijak i metan.
Spomenutim vulkanima dana su imena: Wright Mons i Piccard Mons, a visoki su šest, odnosno četiri kilometra te širine oko 160 kilometara. Oblikom su slični svojim parnjacima sa Zemlje, s već spomenutom razlikom u materijalu kojeg izbacuju.
Otkriće kriovulkana na Plutonu do sada je najznačajniji podatak sa sonde New Horizons, jer ukazuje da je čak i na malom nebeskom tijelu kao što je Pluton moguće generiranje topline potrebne za geološke procese. Prva nagađanja kažu da je riječ o raspadu radioaktivnih elemenata, koji su ostali zarobljeni u unutrašnjosti Plutona još od njegova formiranja prije 4,5 milijardi godina. Time se stvara dovoljno topline da se ispod površine otopi ledena mješavina amonijaka i vode, što za posljedicu ima kriovulkanizam.
Ovo nije prvo takvo otkriće u Sunčevom sistemu: već od ranije znamo za takve pojave na Neptunovu mjesecu Tritonu i Saturnovu Enkeladu, a postoje i indirektni dokazi kriovulkanizma na Europi, Titanu, Ganimedu i Mirandi.