Predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca „Krug 99“ Adil Kulenović izjavio je danas u Sarajevu da niti jedna država na svijetu ne bi mogla biti stabilna, funkcionalna i prosperitetna ukoliko bi se zasnivala na nametnutom dejtonskom modelu etničkih blokada.
– Da nam se ne bi ponavljala loša prošlost, mislimo da se naredne ključne tendencije ili političke opcije ili snage trebaju usmjeriti na one dogradnje Dejtonskog sporazuma koje će ići u pravcu reafirmacije zajedničkog života i svega onoga što iz toga proizilazi kao politička volja – izjavio je Kulenović prije početka sesije o temi „Sa nametnutim dejtonskim modelom etnopolitičkih blokada svaka država bila bi neuspješna“ .
Najavio je da će na današnjoj sesiji utvrditi i tekst platforme u smislu dogradnje Dejtonskog sporazuma koju će ponuditi da individualno potpišu ili prihvate intelektualci i svi javni radnici u BiH koji se slože s takvim idejama.
Jedna od uvodničara na sesiji profesorica Lada Sadiković smatra da suštinski problem države BiH jesu diskriminatorske i odredbe koje blokiraju rad institucija države BiH.
Po njenim riječima, ako se vratimo na 1995. godinu vidimo da su možda te odredbe imale neko opravdanje tada, „kada je postojala mogućnost određenog preglasavanja ili nepovjerenja da će jedna strana nadglasati drugu ili neku treću stranu“.
Sadiković smatra da je neophodo da se danas, 20 godina kasnije, „napravi pravična ravnoteža između etničkog i građanskog predstavljanja, a da se pri tome omogući efikasno i djelotvorno funkcioniranje državnih insatitucija, prije svega vlade države BiH, odnosno organa koji se naziva Vijeće ministara“.
Istaknula je da je krajnji trenutak da se pristupi po svim zahtjevima institucija u koje nastojimo da nas prime, te da reformišemo Ustav BiH, „donesemo novi ustav i omogućimo državi BiH da ispunjava svoje međunarodne obaveze“.
Profesor Zarije Seizović je naveo da je Dejtonski sporazum bio dobar u vrijeme kad je donesen, jer je imao nekoliko važnih postignuća.
– Prije svega što je zaustavio rat, odnosno oružani sukob u BiH, što je formirao centralne organe vlasti i vjerovatno najvažnija stvar za BiH iz aspekta njene državnosti i političko-pravne opstojnosti, a to je da je on udario pečat njenoj hiljadugodišnjoj tradiciji, odnosno njenoj državnoj ili državotvornoj tradiciji koji postoji nekih hiljadu godina – kazao je Seizović.
On ističe da danas, 20 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ne možemo reći da smo u prisustvu mira, „ mi smo, ustvari, u odsustvu rata“.
– Potencijalni konflikt u BiH kao da je smišljeno stavljen u mirnu, latentnu fazu, dok je pravni okvir takav da pruža mogućnosti da se zauvijek taj konflikt održi tako živim, možda manifestnim, ali za sada latentnim – smatra Seizović.
Po njegovim riječima, Ustav BiH koji je dao državno-pravni okvir postojanja i funkcionisanja BiH je smišljen da ustvari napravi upravljanje konfliktom, a nikako njegovo okončanje.
– U današnje vrijeme, 20 godina nakon potpisivanja, mislim da niko iskreno nije zainteresiran za njegovu promjenu u smislu formiranja građanske države, države jednakoopravnih za sviju – kazao je Seizović.
Zaključio je da dok god u BiH postoje tri latentna ili manifestna etnonacionalna koncepta, dok god se zaštitom vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda želi postići boljitak, u isto vrijeme će zaštitom tih etnonacionalnih interesa unutar BiH, ustvari biti ugrožen njen nacionalni, odnosno državni interes.
Kulturolog iz Banja Luke Srđan Šušnjica smatra kako nema nekog racionalnog, pravno logičkog, nema ni jednog humanog ni moralnog razloga zbog kojeg „današnji građani BiH još uvijek žive potpise tri mrtva čovjeka i zbog čega još uvijek živi politički kontekst njihovog rata i njihovog sukoba“.
On smatra da u ovom trenutku svi građani BiH moraju dati svoj maksimum da „pritisnu i domaće i međunarodne faktore da se pitanju Dejtona pristupi na sasvim novi način, da se zaboravi ta realpolitička osnova i da se ima u vidu sve ono što je ovih 20 godina iznijelo na svjetlo dana“.