„Želim da reagujem kao građanin ove općine, kao inžinjer šumarstva pri PJ šumarije ZDK i da iznesem zapažanja i činjenice vezane za optužbe gospodina Halima Derviševića. MZ Radovlje je poduzela niz aktivnosti kojima je nastojala da svu krivicu svali na Šumariju Visoko i na šumarstvo vezano za zamućivanje i zagađivanje vodovoda Krečane. „ – ističe Ragib Vranac rukovodical Šumarije Visoko.
Prema njegovim riječima predstavnici MZ Radovlje su se obratili Kantonalnoj inspekciji za šumarstvo i vodoprivredu, Kantonalnom ministarstvu za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i Federalnom ministarstvu za poljoprivredu. Na lice mjesta je izašla Federalna inspekcija koaj je utvrdila činjenice na terenu.
„Želim istaći činjenice da predstavnici Mjesne zajednice Radovlje nisu kontaktirali sa upravom mog preduzeća na zvaničan način, već se sve svodilo na nekoliko telefonskih razgovora. Istovremeno su već pristigla rješenja kantonalne inspekcije za šumarstvo, nakon čega su obustavljeni radovi na sječi i deportovanju drvne mase na period od više od mjesec dana.“
Vranac ističe da je za sve poslove oko eksploatacije drveta s ovog područja zaduženo JP „ŠPD ZDK“, te da se u ovom slučaju ne radi o tzv. goloj sječi drveća. S obzirom da se drvna masa prevozi preko Badanjskog potoka, koji se ulijeva u kaptažu izvorišta Vrelo – Krečane, predstavnici MZ, na čelu sa vijećnikom Halimom Derviševićem, direktno za mućenje vode odgovornima smatraju Šumariju Visoko kao direktnog izvođača ovih radova.
„Samom tom konstatacijom iz kantonalne i federalne inspekcije, došlo se do zaključka, a što su priznali i predstavnici MZ i što stoji u urađenom elaboratu, da se dio tog vrela muti. Mi smo tada zaustavili radove. Izašla je komisija na lice mjesta i iznašla novo tehnološko rješenje da se potpuno zaobiđe potok, pa se izvršilo i iztesavanje više od 200 kubika drvne mase koja bi mogla pri sječi pasti u potok. Odgovorno tvrdim da u proteklih 50 dana nije bilo sječe drveća na ovom lokalitetu i da smo mi potpuno stali sa eksploatacijom. Analiza kakvoće vode za izvorišta rađena je 28.aprila ove godine i pronađena je bakterija Esherihija coli. U tom periodu nisu vršeni radovi na sječi odvozu drveća sa navedenog lokaliteta “ – tvrdi Vranac.
„ Mi smo otklonili sve moguće razloge onečišćenja vode, a koju mogu uzrokovati naši radovi. Ovdje je aktuelan i problem ne postojanja zaštitne zone za ovaj vodovod, jer će ovi problemi ostati i sutra kada Šumarija završi sa planiranim radovima. Badanjski potog koji se direktno ulijeva u kaptažu podložan je vremenskim uticajima, truljenju biljaka i životinja, životinjskim fekalijama i strvinama, a na vrhu potoga se nalazi i jedno smetlište što direktno utiče na kakvoću vode iz njega. Sve to treba otkloniti i mještanima kazati da dio potoka ulazi u vodovod i da se koristi kao voda za piće“ – ističe Vranac dodajući kako je razgovarajući telefonski sa Derviševićem dobio odgovor u smislu kako je za vodovod utrošeno oko 800 000 KM, „ pa, kako narodu sada kazati da voda nije za piće?“.
„Sva suština mog istupa kao građanina općine Visoko, je zdravlje ljudi i ekološka svijest. Najvažnije je da se ta voda, ako će se koristiti za domaćinstva na pravi način i zaštiti. Šumarstvo će učiniti sve što je u nadležnosti da se njihov uticaj otkoloni“.
Vranac naglašava i da će tadnja analiza vode vjerovatno pokazati njenu ispravnost, s obzirom da je bazen u koji se slijeva očišćen i voda je hlorisana.
S obzirom da je Halim Dervišević, prema navodima Ragiba Vranca, iznio neistine o sječi drveća na pojedinim lokacijama, Vranac je iste demantovao.
„Zamolio bih ga i uputio bih mu poziv da ne iznosi takve neprovjerene i netačne informacije. Imao je priliku u zadnjih 15-tak godina, kada smo se mi borili i izlagali svoj život opasnosti i noćima dežurali na granicama prema Busovači i Kiseljaku, čuvati šumski fond. Primjer za to je i Kondžilo, nekada prelijepo izletiše, a danas nebrigom većine, skoro pa uništeni predio. Da nije bilo mene i mojih saradnika, na tom području ne bi bilo niti vode, ni divljači ni šume. Meni je najveća satisfakcija upravo ta šuma u Kondžilu koja je ostala. Gospodin Dervišević je imao priliku proljetos reagovati kada je na području njegove mjesne zajednice i njegove kuće, na dva požara koja su podmetnuta. Više nas je zajedno sa vatrogascima više dana borilo se da ugasi vatrenu stihiju, a niko osim jednog rudara penzionera iz mjesne zajednice nije došao da nam pomogne. „ – ističe Vranac na kraju reagovanja uz zapažanje da se redovno, pred izbore, pojavljuju ovakve priče i floskule u svrhu političkih poena.