Našu zemlju će predstavljati Predsjedništvo BiH na čelu sa predsjedavajućim Draganom Čovićem, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, njegovi zamjenici i ministri finansija i trezora te vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Vjekoslav Bevanda i Mirko Šarović te ministar vanjskih poslova Igor Crnadak.
U Delegaciji EU-a će biti visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini i komesar za evropsku politiku susjedstva i proširenje Johannes Hahn.
-Koordinacijski mehanizam već imamo i to ćemo svi zajedno potvrditi u Briselu. Da, tražimo još neke prilagodbe i promjene, to je tačno i kad ih usaglasimo one će biti sastavni dio koordinacijskog mehanizma, ali do tada imamo ono o čemu smo se već usaglasili. Siguran sam da ćemo do kraja ovog mjeseca s dnevnog reda definitivno skinuti i pitanje prilagodbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s EU-om – izjavio je Dragan Čović uoči puta.
Usklađivanja u toku
Bh. delegacija će tom prilikom iznijeti i službeni dokument “Pozicija BiH o procesu stabilizacije i pridruživanja”.
Poseban dio tog dokumenta, u koji je Faktor imao uvid, posvećen je “Reformskoj agendi za razdoblje 2015-2018.” gdje se navodi kako su “vlasti u BiH odlučno krenule putem reformi”. Što se tiče njezina provođenja, navodi se kako je usvojen Akcijski plan za njezino provođenje za drugu polovicu 2015. i prvo tromjesečje 2016. Podsjeća se na Izvještaj Evropske komisije o BiH za 2015. u kojem se navodi da su “potrebni značajni napori u većini područja kako bi se BiH uskladila sa zakonodavstvom EU-a”.
Dosadašnji rezultat po tom pitanju iz provođenja Reformske agende su izmjene i/ili nadopune Zakona o carinskoj politici BiH i Krivičnog zakona BiH, a u FBiH Zakona o radu, Zakona o privrednim društvima i Zakona o unutrašnjem platnom prometu. U RS-u je usvojen Zakon o fiskalnoj odgovornosti, novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, novi Zakon o investicijskim fondovima, a napominje se kako i “RS planira usvojiti novi zakon o radu do kraja ove godine”.
Što se tiče mehanizma koordinacije razina vlasti u BiH, konstatira se da je Vijeće ministara BiH u junu 2015. imenovalo tim za izradu i da je u julu 2015. usvojena odluka o sistemu mehanizma koordinacije koja je dostavljena Vijeću ministara BiH 2013. Napominje se kako ga treba prvo uskladiti sa SSP-om pa ga onda treba usvojiti Vijeće ministara BiH te entitetske vlade i “proces usaglašavanja je u toku”.
Za izradu Programa integriranja BiH u EU i Programa za usvajanje zakonodavstva EU-a, dva ključna dokumenta, potrebna je uspostava mehanizma koordinacije, navodi se i dodaje da bi u Program integriranja trebale biti uključene “sve razine vlasti”. Napominje se i kako je Predsjedništvo BiH usvojilo zaključak da će se formirati novi tim za pregovore i revidirati pozicija BiH po pitanju bescarinskih kvota za uvoz iz EU-a (povećanje kvota zbog ulaska Hrvatske u EU, op.a.). Navodi se i kako se pred institucijama BiH nalazi zadatak izrade Programa ekonomskih reformi za razdoblje 2016-2018. koji treba sadržavati i fiskalne mjere, a krajnji rok za dostavljanje Briselu je 31. januar 2016. U dokumentu BiH za sastanak u petak, priznaje se da na dva pripremna sastanka Parlamentarnog odbora EU-a i BiH za stabilizaciju i pridruživanje, koji su održani 28. oktobra u Strasbourgu (Strazburu) te 5. i 6. novembra u Sarajevu, nije postignut ni dogovor o poslovniku o radu i načinu donošenja odluka te da će se sljedeći sastanak održati tek 8. i 9. juna u Strasbourgu.
Usklađenost sa EU-om
Što se tiče reforme javne uprave navodi se kako je u toku usvajanje dokumenta “Osnovi razvoja drugog akcijskog plana Strategije reforme javne uprave” koji su usvojili samo Vijeće ministara BiH i Vlada Brčko distrikta BiH, ali ne i FBiH i RS. Što se tiče provedbe presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetima “Sejdić i Finci protiv BiH” i “Zornić protiv BiH” napominje se tek kako je 8. septembra usvojen akcijski plan za izvršenje presuda i da je ministarstvo pravosuđa BiH zaduženo da “pripremi Prijedlog odluke o formiranju Radne grupe za pripremu prijedloga amandmana na Ustav BiH i usklađivanje Izbornog zakona BiH”.
Što se tiče usklađenosti vanjske politike BiH sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom BiH, navodi se kako je usklađenost BiH kod glasanja o deklaracijama i odlukama Vijeća EU-a postojala u 62 posto slučajeva. Napominje se kako je BiH odobreno 160 miliona eura iz IPA II fondova EU-a, ali za razdoblje 2014-2017, a ne do 2020. i oko 40 miliona eura za saniranje poplava zbog nepostojanja odgovarajućih strategija u BiH. Što se tiče regionalne saradnje, napominje se kako se redovno ostvaruju bilateralni sastanci sa zemljama regije te ističe po jedna zajednička sjednica Vijeća BiH sa Vladom Hrvatske, odnosno Srbije.