Razlog obustavljanja mjera, koje su se uglavnom odnosile na mogućnost bescarinskog izvoza određenih prehrambenih proizvoda iz BiH u EU, je odbijanje BiH da prilagodi svoj Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju pristupanju Hrvatske u EU.
Nakon pregovora s Vijećem koji su se prvenstveno odnosili na pravno pitanje nadležnosti među institucijama, kompromis je postignut i ukoliko BiH ne prilagodi svoj SSP hrvatskom pristupanju EU, od 1. januara 2016. se suspenduju autonomne trgovinske mjere sve do prilagođavanja.
Bosna i Hercegovina je u trenutku hrvatskog pristupanja EU bila drugo najznačajnije izvozno tržište Republike Hrvatske, ali i najznačajnije izvozno tržište za poljoprivredne proizvode, stoga je zastupnik Tonino Picula kao predsjednik Predstavništva za odnose s BiH, još u avgustu 2013. pitao Komisiju koje mjere planira poreduzeti da bi se očuvao trgovački obim razmjene između zemalja članica EU-a i CEFTA-e nakon pristupanja Hrvatske.
Što se statistika tiče, 660 milona eura finansijske pomoći je BiH primila od EU samo u prošlom budžetskom razdoblju (2007.-2013.), dok je s druge strane Hrvatska izgubila 220 milona eura samo u prvih šest mjeseci članstva u EU, zbog odbijanja BiH da prilagodi svoj SSP, navodi Picula.
Na međunarodnoj konferenciji “Evropska budućnost BiH – 20 godina nakon Daytona“, koju je Picula organizovao s ostalim kolegama u Briselu prošle sedmice evropski povjerenik za proširenje Јohannes Han naveo je ovo pitanje kao problem između BiH i EU, a ne kao bilateralno pitanje između BiH i Hrvatske, te ga istakao kao jedan od tri glavna preduslova za razmatranje BiH kandidature za članstvo u Evropskoj uniji.