Za ponedjeljak je najavljen nastavak pregovora Vijeća Evropske unije i BiH o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u segmentu tradicionalne trgovine. Istraživali smo – kako do dogovora?
Sarajevska mljekara Milkos jedna je od četiri kompanije u BiH koja je dobila certifikat za izvoz mlijeka u zemlje EU. No nekoliko mjeseci nakon što je otklonjena i posljednja prepreka izvozu, odnosno odbačen prigovor Hrvatske na kvalitetu bh. mlijeka, još uvijek se pregovora sa potencijalnim partnerima. Na EU tržištu teško je biti konkurentan.
Hrvatska ima budžet deset puta veći od BiH, poticaji se isplaćuju redovno, ima pristup razvojnim fondovima Evropske unije, ali i povoljna kreditna sredstva. Vijeće ministra BiH je uspjelo otvoriti tržište za mlijeko i meso iz BiH, no s druge strane razvoj poljoprivrede ni danas ne prate poticaji koji su i dalje minimalni i kasne mjesecima. Sve ovo, poručuju bh. poljoprovrednici, treba ozbiljno sagledati i analizirati u pregovorima sa zvaničnim Bruxellesom u segmentu tradicionalne trgovine. Nastavak pregovora iz Predsjedništva BiH najavili su u ponedjeljak.
EU traži da se roba koju je Hrvatska bez carine izvozila u BiH prije ulaska u EU, dok je bila članica CEFTE, pretvori u tzv. kvote, na koje će se dodati kvote zemalja članica EU te dopusti bezcarinski izvoz koje će sada vrijediti za sve članice.
Litar mlijeka u trgovinama u Hrvatskoj kreće se oko 80 feniga , što je cijena prozvodnje litra mlijeka u BiH. Od 20.000 prozvođača mlijeka, koliko ih je bilo u Hrvatskoj prije njenog ulaska u EU, danas ih je svega 9.000. U BiH prošle godine bilo je 15.000 proizvođača mlijeka, danas ih je 12.000, ako dođe do potpune liberalizacije tržišta njihov broj mogao bi biti prepolovljen.