“Sredstva koja su planirana u budžetu od PDV-a od prodaje naftnih derivata su sigurno manja, jer cijene stalno imaju trend pada”, kaže Bošković.
On kaže da su država, odnosno entitetske vlade pokušale povećati akcize kako bi nadomjestile nedostajuća sredstva, pri čemu se sve pokušavalo nevješto predstaviti kao odluka koja je bitna za nastavak izgradnje autocesta.
“To je malo nelogično, na kraju će građani kroz akcize platiti izgradnju autocesta, a onda će plaćati korištenje tih istih autocesta”, kaže Bošković.
Cijena naftnih derivata u BiH je u prosjeku niža za 70 feninga u odnosu na godinu prije.
To znači da država na jedan litar prodatih naftnih derivata ubire 30 feninga, dok se od prodanog litra naftnih derivata po prošlogodišnjoj cijeni ubirala više od 40 feninga. Na svakom litru država “gubi” 12 feninga.
Bošković kaže da pojeftinjenje nafte ne prate druge grane privrede.
“Dobro znate kada su cijene rasle da su svi dizali cijene svojih usluga pravdajući to rastom cijena nafte. Sad je pad drastičan, ali ne vidim da ostala roba i usluge prate taj trend”, pojašnjava Bošković.
Prema njegovim tvrdnjama, trenutno su poreska opterećenja i druga davanja državi veća od nabavne cijene nafte sa troškovima distribucije.
“Sada na litar goriva država sebi uzima skoro jednu marku. Pored akciza (30 ili 35 feninga po litru), putarine (15 feninga po litru), naknade za izgradnju puteva (10 feninga) i PDV-a u iznosu od 17 posto, postoji i 18 parafiskalnih nameta”, pojašnjava Bošković.
Mesud Lakota, predsjednik Udruženja potrošača BiH, kaže za Klix.ba da naknada za energiju učestvuje do 30 posto pri formiranju ukupne cijene robe i usluga.
“Mi nemamo adekvatnih mehanizama kako bismo pratili kretanja cijena nafte iako je sve vezano za naftu. Tržište je liberalizirano i sve je na prodavačima i trgovcima”, kaže Lakota.