Mnogi koji poznaju obrazovni sistem u našoj zemlji smatraju da je školski program obiman, često pretrpan nepotrebnim podacima, a da ono što našoj djeci nedostaje jesu funkcionalna znanja.
Neko će na ovo dodati i da naši učenici mogu dobiti veoma široko obrazovanje, ali da u nastavku školovanja i u životu često to ne znaju ili ne mogu iskoristiti.
Egzaktni podaci govore sljedeće: Ako u pogledu postignuća iz matematike uporedimo bh. učenike s njihovim vršnjacima iz drugih evropskih zemalja, uviđamo da smo znatno lošiji od prosjeka. Postignuća bh. učenika ocijenjena su s najmanje bodova u cijeloj Jugoistočnoj Evropi.
Imajući u vidu ovakve pokazatelje, a za cilj unapređenja obrazovnog procesa u Bosni i Hercegovini, organizacija Save the Children je još početkom 2013. godine pokrenula projekt uvođenja primjene definiranih ishoda učenja što je u skladu s reformskom agendom u obrazovanju BiH. Segment ovog sveobuhvatnog višegodišnjeg projekta koji se provodio na nivou Zeničko-dobojskog kantona ima naziv Implementacija definiranih ishoda učenja u jezičko-komunikacijskom području u Zeničko-dobojskom kantonu , a s istekom 2015. godine uspješno je priveden kraju.
Konkretno, u protekle tri godine je u svim osnovnim školama u Zeničko-dobojskom kantonu primijenjen drukčiji princip organizacije nastave u okviru predmeta Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost, te u razrednoj nastavi, u segmentu razvoja pismenosti.
Usvajanje funkcionalnih znanja
Ovakva organizacija dugoročno rezultira stjecanjem funkcionalnih znanja, vještina i sposobnosti te stavova i vrijednosti koji su temelj za cjeloživotno učenje. Drugim riječima, učenici koji prođu kroz ovakav princip nastave, osim obaveznih znanja, usvajaju i neke nove kompetencije, vještine i umijeća.
Kako to izgleda u praksi, imali smo priliku vidjeti među učenicima šestog razreda OŠ Edhem Mulabdić u Zenici. Uz pomoć nastavnice Bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika, pripremili su igrokaze kroz koje su interpretirali neke od literarnih tekstova.
Nesumnjivo da su učenici uživali u ovako organiziranom času, te da će dugo pamtiti ono što su naučili taj dan. Iako ne izgleda kao klasično obrađivanje lekcije, ovaj čas temelji se na precizno definiranim ishodima učenja, koji su određeni dokumentom Zajednička jezgra nastavnih planova i programa definirana na ishodima učenja za maternji jezik, koji je izradila Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH.
U čemu je razlika u odnosu na ranije načine organizacije časa, objašnjava nastavnica jezika Belmana Bektaš:
Organizacija Save the Children u ovom procesu ostvarila je veoma dobar partnerski odnos s Pedagoškim zavodom i Ministarstvom za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK-a. Važnu ulogu ima i Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH koja priprema dokumentaciju za ishode učenja u deset oblasti, u skladu s obaveznom reformom obrazovanja u BiH.
Ključna uloga nastavnika
Kako bi se uvele inovacije u nastavi, bilo je potrebno raditi na nekoliko frontova. Edukacija nastavnog osoblja bila je jedan od prioriteta, a provedena je u dvije faze. Najprije je održana obuka za 84 mentora/trenera koji su birani iz reda pedagoških djelatnika. Među njima su bili odgajatelji iz predškolskih ustanova, nastavnici Bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti i nastavnici razredne nastave iz osnovnih škola, univerzitetski profesori s Filozofskog fakulteta, te savjetnici iz Pedagoškog zavoda.
Ovi profesionalci potom su svoja znanja i iskustva podijelili sa preko 1200 odgajatelja i nastavnika razredne nastave i BHS jezika, iz 61 osnovne škole i 27 predškolskih ustanova u svih 12 općina Zeničko-dobojskog kantona
Evo šta o tome kažu pedagoški djelatnici koji su prošli kroz sistem obuke:
Ishodi učenja: Od definiranog dokumenta do primjene u učionici
„Definiranje ishoda učenja za deset oblasti je u skladu s evropskim okvirnim planom ključnih kompetencija i to je nešto što je prioritetno za Bosnu i Hercegovinu u narednom periodu. Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje je na nivou BiH zadužena za razvijanje ovih ishoda učenja. Prvi dokument je urađen za jezičko-komunikacijsko područje, odnosno za zajedničku jezgru nastavnih planova i programa za bosanski, hrvatski i srpski jezik. Ovaj dokument je razvijen uz učešće profesionalaca iz cijele BiH, a nakon što ga je usvojilo Vijeća ministara, nama je bilo jako važno da podržimo proces puštanja ishoda učenja u učionicu. Smatrali smo da je ovo suviše složen i kompleksan proces i da se ne može završiti samo razvijanjem dokumenta, njegovom promocijom i slanjem dokumenta u škole, kako bi one same počele da ga primjenjuju. Iz tog razloga smo s Pedagoškim zavodom Zeničko-dobojskog kantona ušli u ovaj pilot-projekt“, objašnjava Andrea Žeravčić, direktorica organizacije Save the Children za Zapadni Balkan.
Utvrđena znanja i kompetencije pratit će se i vrednovati po trijadama školovanja, tj. na završetku 3, 6. i 9. razreda osnovne škole, a kod najmlađe djece i po izlasku iz vrtića, pojasnila nam je u razgovoru gospođa Žeravčić, te dodala:
„U ove tri godine smo osigurali da u svakoj školi i u predškolskim ustanovama dokument počne živjeti i u učionicama. Ovdje govorimo o novim strategijama podučavanja, govorimo o putu ka reformiranju nastavnog plana i programa, o kurikulumu koji će biti usmjeren na ishod, da se tačno zna šta je to što u oblasti jezičko-komunikacijskih kompetencija učenik ili učenica moraju savladati u fazama školovanja. To je put kojim će se nastavni planovi i programi rasteretiti nepotrebnog sadržaja, jer ishodi učenja nas tjeraju da budemo fokusirani na znanja, vještine i umijeća koje učenici trebaju imati, a ne da smo samo fokusirani na sadržaj, kakva je trenutno situacija“.
Na osnovu dobrih iskustava, već se krenulo i s definiranjem ishoda učenja za oblast matematike, a prosvjetni radnici iz Zeničko-dobojskog kantona spremni su na nove izazove. O tome govori Zuhra Smaka, direktorica OŠ Edhem Mulabdić.
Kada je u pitanju širenje ovog projekta na druga područja u BIH, iz organizacije Save the Children stižu ohrabrujuće vijesti.
Direktorica Žeravčić potvrdila nam je da se postižu dogovori s drugim ministarstvima za obrazovanje da ishodi učenja stignu u učionice širom BiH.
Šta ove promjene znače u dugoročnom smislu? Usklađivanje naših planova i programa s onima koji se primjenjuju u Evropskoj uniji sigurno će omogućiti bolju prohodnost, veće kompetencije mladih ljudi iz BiH i veću konkurentnost na svjetskom tržištu.
Jer djeca naše zemlje to zaslužuju!