Bescarinski izvoz mesa u Tursku donio je domaćem prehrambenom sektoru brojne koristi, ali i izazove. Iako se bilježi značajniji izvoz hrane, ipak farme na kojima se uzgaja stoka imaju problem obnove fonda. Stručnjaci se slažu da oblast govedarstva nije sistemski uređena, čemu su doprinijeli slabi državni poticaji. Dodatnu prijetnju domaćoj industriji mesa predstavlja i mogući bescarinski sporazum sa Hrvatskom, koja je članica EU-a.
Izvozno tržište
Profesor na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Salko Muratović izjavio je za Faktor da je govedarstvo kičma poljoprivredne proizvodnje i oko kojeg se vrti ukupna proizvodnja hrane.
Prema njegovim riječima, naši farmeri imaju znanje, ali to nije dovoljno podržano od države, koja slabo ili nikako ne isplaćuje poticaje ili subvencionira gotove proizvode.
– Naše stočarstvo još nije sistematski riješilo selekcijski rad, ishranu. Ono je intezivno naslonjeno i na uvoz koncentratnih smjesa. Mi ne proizvodimo taj segment, a niska nam je i proizvodnja žitarica – rekao je Muratović.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS-a Vladimir Usorac za Faktor kaže da dok imamo osigurano tržište za izvoz, stočni fond će se obnavljati.
– Godišnje potrebe klaonica u BiH su oko 10.000 tona mesa, što znači da moramo zaklati oko 20.000 bikova. Junci i bikovi se kolju najčešće, a krave moramo sačuvati. Nažalost nemamo podatke u ukupnom broju stočnih grla u BiH. Neke procjene govore da se na farmama i na privatnim domaćinstvima nalazi oko 100.000 grla – kazao je Usorac.
Dizel, poticaji i krediti
Naš sagovornik navodi da je moguće obnavljati stočni fond, ali su uzgajivačima potrebni plavi dizel, redovni poticaji i povoljne kreditne linije za širenje posla.
– Veći proizvođači sami proizvode stočnu hranu, a otkupljuju određene količne vitamina, minerala i koncentrata. Nema farme muznih krava ili bikova, koja nema svoju silažu, sjenažu, svoje posijano žito i ostalo – kazao je Usorac.