Novoimenovani direktor Agencije za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH (BHANSA) Davorin Primorac suspendovao je i pokrenuo disciplinski postupak protiv glavnog blagajnika Dejana Pudara zbog manjka novca u blagajni. Prema nezvaničnim i još uvijek nepotvrđenim informacijama, radi se o nevjerovatnoj sumi od oko 400.000 maraka.
Kako je Primorac izjavio, po dolasku na čelo BHANSA-e, još kao v.d. direktora u julu prošle godine, formirao je Komisiju za utvrđivanje stanja u Agenciji, koja je utvrdila nepravilnosti u radu blagajne. Na osnovu tog izvještaja formiran je Tim za utvrđivanje stanja blagajne.
Fiktivni nalozi
– Zbog sumnje za postojanje krivičnog djela vezano za poslove glavnog blagajnika, podnesena je prijava nadležnom tužilaštvu. O svim poduzetim koracima pravovremeno je upoznato i Vijeće Agencije, a potom i Vijeće ministara BiH – izjavio je Pudar.
Navodno, Pudar je novac uzimao na osnovu fiktivnih putnih naloga, prepravljanjem iznosa i sličnim postupcima.
– Razlog zbog kojeg je pokrenuta istraga i osnovno pitanje za koje očekujemo odgovor od Tužilaštva BiH je kako je moguće da je neko odnio veliku sumu novca iz blagajne, a da niko ne primijeti. Ne bih želio govoriti o konkretnom iznosu, jer se on još uvijek utvrđuje, ali bez obzira o kojoj se sumi radi, to su državne pare i niko nema pravo da ih prisvoji – kazao nam je predjedavajući Vijeća BHANSA-e Besim Mehmedić.
Pitanje koje je spomenuo Mehmedić, a to je kako je neko mogao uzeti tako veliku sumu novca i koliko uopće novca može odjednom biti u blagajni BHANSA-e postavili smo i Ministarstvu finansija i trezora BiH.
– BHANSA nije budžetski korisnik i oni sami određuju pravila koliko će novca imati u blagajni. Ministarstvo finansija i trezora nema uvida u to pitanje – rečeno nam je iz Ministarstva.
BHANSA od svog osnivanja 2009. godine ostvaruje vlastiti prihod, kojeg joj isplaćuje Eurocontrol. Osnovana je kao neprofitna i finansijski samostalna agencija i prema zakonu o njenom osnivanju zadržava sav ostvareni prihod, odnosno nema obavezu da ga uplaćuje u državni budžet.
Od 13. novembra 2014. godine prihodi BHANSA-e su značajno povećani, jer je tada počela pružati usluge kontrole leta do visine od 10.000 metara. Zbog toga dobija naknadu, koju plaćaju aviokompanije, putem Eurocontrola, za svaki prelet preko teritorije BiH ispod naznačene visine.
Uredna blagajna
– Mi nemamo nadležnost da kontrolišemo BHANSA-u, nego, prema Zakonu, oni putem tendera angažuju vanjsku revizorsku kuću koja obavlja ove poslove – kazala nam je šefica Odsjeka za međunarodnu saradnju i odnose s javnošću Ureda glavnog revizora BiH Ivona Krištić.
Reviziju za 2014. godinu, kako smo uspjeli saznati, u BHANSA-i radila je privatna revizorska kuća iz Zenice Orecons & Audit.
– Tačno je da smo obavili reviziju i tom prilikom nisu uočene nikakve nepravilnosti u radu blagajne – izjavio je za Faktor Sabrija Kaknjo, revizor spomenute kuće koji je pregledao poslovanje BHANSA-e.
Iz Tužilaštva BiH se za sada nisu oglašavali u vezi sa ovim slučajem. Kako smo nezvanično saznali, Dejan Pudar se nalazi u BiH, na slobodi.
Blagajne na meti
Krađa 400.000 maraka iz blagajne BHANSA-e nije prvi ovakav slučaj u BiH. Još uvijek je svjež primjer blagajnice Ministarstva civilnih poslova Leonele Magaš-Baković, koja je iz kase ovog ministarstva uzela “skromnih“ 27.000 maraka. Još nije utvrđeno kako je uspjela uzeti toliki novac, a da to niko ne primijeti i eventualno spriječi. Magaš-Baković je još na slobodi.
Prije skoro godinu, 24. februara u sred bijela dana, uz prijetnju pištoljem nepoznati pljačkaš je od blagajnika Ministarstva vanjskih poslova Ivice Merila ukrao 50.000 KM. Novac je Merilo netom prije pljačke podigao u obližnjoj banci, po nalogu šefice Sektora za opće poslove MVP-a Selme Užičanin. Ono što je do sada ostalo neodgovoreno u javnosti, osim počinioca ove pljačke, jeste zašto je Merilo podigao toliki novac, zašto je nosio novac bez ikakvog obezbjeđenja i kako je razbojnik znao da će Merilo proći centrom Sarajeva sa torbom punom novca.
Do sada je za krađu osuđen samo Nedžad Bajraktarević. On je bio uposlenik Centralne banke iz koje je, prema vlastitom priznanju, ukrao 600.000 KM. Međutim, tereti se za 1,6 miliona.