45 miliona maraka je Vlada Federacije BiH do sada isplatila na osnovu vansudskih presuda budžetskim korisnicima.
Goran Miraščić, savjetnik premijera Federacije BiH, u razgovoru za Faktor govori kako ova Vlada ne smije više sebi dopustiti takav luksuz i ostavljati prostor za moguće tužbe uposlenika u državnim institucijama i preduzećima.
“Očekujemo još 60 presuda, s tim da imamo i nove tužbe i to je još mogućih dodatnih 75 miliona, što znači da će najvjerovatnije taj ukupni iznos biti oko 175 miliona maraka”, kazao je Miraščić, uz napomenu da će se ova suma novca morati isplatiti.
Kolektivni ugovor
U ovogodišnjem budžetu predviđeno je osam miliona maraka za izvršenje sudskih presuda
i rješenja o izvršenju, pod stavkom drugih tekućih rashoda. Zatvaranje prostora za moguće tužbe je svakako eksplicitno definisanje stvari u novom općem kolektivnom ugovoru, navodi Miraščić.
“Uglavnom su se tužbe ticale naknada koje nemaju karakter plaća, a koje su definisane kolektivnim ili granskim ugovorom. S obzirom da su sudovi presuđivali po najpovoljnijem pravu za uposlenika. Treba da se dogovorimo u vezi s određivanjem minimalne plaće koja nije sporna, ali je upitna metodologija na osnovu koje se ona određuje. Moramo dogovoriti i nekoliko elemenata gdje Vlada mora biti prepoznata kao poslodavac. S obzirom da Vlada, uključujući javna preduzeća, upošljava oko 180 hiljada ljudi”, naveo je Miraščić i dodao kako su se približili stavovi između socijalnih partnera i Vlade u vezi s Općim kolektivnim ugovorom.
Međutim, konačna cifra od 175 miliona za koju se procjenjuje da će Vlada morati isplatiti budžetskim korisnicima po osnovu tužbi ne predstavlja kraj, kaže Zlatko Hurtić, ekonomski analitičar. On, postojeći kolektivni ugovor ocjenjuje kao propast za budžet Federacije s obzirom, kako navodi, da tužbe pristižu svaki dan, a koje mogu biti podnesene na osnovu niza razloga.
“To jeste cijeli problem koji premijer Novalić pokušava da promjeni. On pokušava da se ovaj Opći kolektivni ugovor ispregovara na način da se spriječe buduće tužbe. Sada imamo novi Opći koletivni ugovor koji predstavlja veću prijetnju za nove tužbe. Upravo zato što su se određena prava povećala u odnosu na stari dokument, do te mjere da ih ni buduće vlade neće moći imaplemntirati. Definicije koje stoje u njemu su očigledno pisali advokati Sindikata, a ne oni”, ističe Hurtić.
Cilj potpisivanja novog Općeg kolektivnog ugovora je svakako da se spriječi udar na budžet Federacije, a svakako i uskladiti s novim Zakonom o radu, koji je donesen prošle godine.
“Vlada pokušava da unese razum među potpisnike kolektivnog ugovora, te uporno navodi da tako nešto ne može podnijeti budžet s kojim raspolažu. Oni vode grčevitu boru da se spasi budžet, pa i same penzije. Vlada je odgovorna za isplatu penzija, a ne Sindikati ili Udruženje poslodavaca”, ističe Hurtić.
Iako novi Zakon o radu u FBiH nije zaživio u svom punom kapacitetu, njega je potrebno mijenjati po hitnoj proceduri, kako bi Vlada mogla da kontroliše proces provedbe odredbi.
Šta je starije
“Potrebno je da stoji da se ne može Opći kolektivni ugovor, koji potpisuju dva udruženja građana, biti stariji od Zakona. Jer sada imate situaciju da sve one stvari koje promijenjene Zakonom o radu su pobijene Općim kolektivnim ugovorom. To je neodrživa situacija za bilo koju vladu i to se ne smije dozoviliti”, upozorava Hurtić.
On je za kraj razgovora rekao kako je 97 posto uposlenih u Vladi FBiH tužilo na osnovu starog kolektivnog ugovora. Dnevno se iz budžeta Federacije izdvaja od 10.000 KM do 17.000 KM te uplaćuje državnim službenicima na osnovu tužbi.
Veća prava nego u zemljama EU-a
Opći kolektivni ugovor FBiH, koji je potpisan 2005. godine, donesen je na način da ga mnoge evropske ekonomske sile ne mogu ispoštovati, a ne FBiH, naveo je Hurtić.
“Svjetska ekonomska kriza je došla 2008. godine i tim slijedom je tadašnji premijer FBiH Mustafa Mujezinović, sasvim opravdano predložio Zakon o uštedama. Na ekonomsku krizu odgovorio je smanjenjem troškova za administraciju, kako bi se postigle uštede u budžetu. Međutim, istovremeno zbog otpora Sindikata, nije uspio da promjeni kolektivni ugovor, kako bi spriječio da se na osnovu kolektivnog ugovora pokrenu tužbe. Kako se to nije uspjelo, on je sam smanjio sve to na osnovu Zakona, vjerujući da je on stariji nego Opći kolektivni ugovor. Međutim sudovi su presuđivali na osnovu kolektivnog ugovora”, objašnjava Hurtić.