Banke najavile pojačano kreditiranje bh. privrede

Banke u Bosni i Hercegovini u ovoj godini najavljuju veću podršku investicijama i kreditiranju privrede u BiH, posebno u segmentu malih i srednjih preduzeća, gdje vide najveći potencijal, pišu Poslovne novine.

I interes bh. privrednika za kreditima je veliki, posebno za investicijskim, iako su kamatne stope još uvijek relativno visoke i kreću se u rasponu od 4 do 7%. U bankama opet tvrde da se kamatne stope za kredite privredi nalaze na povijesno najnižim vrijednostima i vjeruju da će se trend njihovog sniženja nastaviti i u 2016 godini.

Međutim, osnovni problem bh. privrednika i dalje je nelikvidnost i u BiH se još uvijek, generalno, ne može govoriti o dobroj naplati kredita. Udio nekvalitetnih kredita u ukupnom portfoliju bh. bankarskog sektora je na kraju 2015. godine iznosio skoro 14%. To znači, da privrednici i dalje vrlo otežano servisiraju svoje kreditne obaveze, stoga bi banke trebale pomoći klijentima kroz različite vidove restrukture trenutnih obaveza, kako bi oslobodili kapacitete firmi za dalje investiranje i rast poslovanja.

Kako pišu Poslovne novine, UniCredit Bank Sarajevo je lani u saradnji s međunarodnim finansijskim institucijama (EBRD i WB), kroz projekte u oblasti obnovljivih izvora energije i poboljšanja energijske efikasnosti pružila i podršku malom i srednjem poduzetništvu, te kroz nekoliko kreditnih linija odobrili su oko 50 miliona KM. I u Sparkasse Bank u 2015. godini zabilježen je rast kredita za srednja i mala preduzeća u iznosu od 6,1%.

U ProCredit banci, kako su izjavili za Poslovne novine, naročito je veliki interes privrednika za investicijske kreditie.

I u Hypo Alpe-Adria-Bank žele dodatno osnažiti sektor malog i srednjeg poduzetništva, učvrstiti i proširiti saradnju sa srednjim i velikim firmama, te upravo u segmentu malih i srednjih poduzeća (SME) vide najveći potencijal.

Bankari ističu da su na bh. tržistu i dalje prisutne kočnice jačem kreditnom rastu, od skromnih ili negativnih makroekonomskih pokazatelja, kompleksnog zakonskog okvira, niskog kreditnog rejtinga zemlje koji diktira visoke cijene izvora sredstava, pa do nedostatka kvalitetnih projekata na samom tržištu u koje se banke mogu uključiti.