Priča o reorganizaciji ustavnog uređenja FBiH jedna je od tema kojom se u posljednje vrijeme često bavi član Predsjedništva BiH i predsjednik SDA Bakir Izetbegović, ali ne sasvim u skladu sa ranijim stavovima koje je njegova stranka imala po tom pitanju.
“Ja bih pozvao te koji na takav način analiziraju stvari, vode politiku na takav način, komentarišu, da ipak baziraju stavove na činjenicama. Mi imamo nekih 600 parlamentaraca, 167 ministara, 13 ustava, 10 kantona i tako dalje, Distrikt… Od toga je skoro 90% u Federaciji. Pa je l’ nam zaista trebaju svi ti ministri, svi ti parlamentarci, te sve njihove sekretarice, automobili, pratioci i ostalo? Spojiti Zenicu recimo sa Sarajevom i Goraždom, osloniti na snagu Sarajeva. U Sarajevu se indirektnih poreza prikupi kao u cijeloj Republici Srpskoj i nešto više od toga. Znači, to je ekonomska snaga Sarajeva. Ili pak ujediniti SBK i HNK pa imati umjesto dvije vlade… to su dva kantona s istim režimom. Ni na koji način ne može proizvesti treći entitet, samo možemo pojednostaviti, pojeftini državu i učiniti je funkcionalnijom i efikasnijom. Ne znam, ja sam tu priču i plasirao ne bi li dobio u ovoj javnosti konačno jednu dobru analizu, da krene jedna debata javna, pa da ljudi na olovku stave svoje… da vide šta nam se isplati, šta je bolje za ovu zemlju, šta je lošije.” Bakir Izetbegović, 18.1.2016.
Istu stvar Izetbegović je izrekao i u svom govoru na konferenciji u Briselu posvećenoj 20. godišnjici Dejtonskog sporazuma:
“Možemo govoriti, eventualno, o pojednostavljenju strukture kroz ujedinjavanje kantona, ne moramo ih imati deset, možemo ih imati četiri.” Bakir Izetbegović, 10.12.2015.
Međutim, današnje Izetbegovićeve izjave razlikuju se od onih na kojima je SDA, partija koju predvodi, temeljila svoje izborne kampanje 2010. i 2014. godine.
SDA je u svojoj Izbornoj platformi 2010. godine imala ovakve stavove o promjenama ustavnog uređenja u Bosni i Heregovini, koje bi u potpunosti ukinule entitete i kantone:
“SDA se primarno i dugoročno zalaže za usvajanje novog Ustava kojim bi Bosna i Hercegovina bila definirana kao demokratska, regionalizirana pravna, socijalna i sekularna država sa tri nivoa vlasti: državni, regionalni i lokalni i nazivom Republika Bosna i Hercegovina.
(…)
Regionalni nivo vlasti bi činilo optimalno pet ili više multietničkih regija formiranih na temelju ekonomskih, geografskih, historijskih, saobraćajnih, kulturnih i drugih demokratskih kriterija i standarda za uspostavu regija. Regije bi imale svoje skupštine i vlade sa nadležnostima definiranim Evropskom poveljom o regijama.
Lokalni nivo vlasti činili bi općine i gradovi kao jedinice lokalne samouprave i shodno Evropskoj povelji o lokalnoj samouporavi. Uspostavu lokalne samouprave smatramo bitnim političkim i ustavnim pravom kao načinom neposrednog učešća građana u odlučivanju.
Grad Srajevo je politički, administartivni, kulturni, ekonomski, duhovni i društveni centar Bosne i Hercegovine. Kao glavni grad države, on bi u okviru šireg regiona trebalo da obuhvati najmanje deset predratnih općina sa područja oba entiteta.”
U Izbornoj platformi 2014. godine, SDA je odustala od ukidanja entiteta i kantona, ali je ostala na stavu da se promjene administrativnog uređenja u FBiH ne mogu dešavati bez razmatranja istih u cijeloj državi: “Podržavamo ustavnu reformu entiteta Federacije BiH, kojoj je cilj racionalizacija i efikasnije funkcionisanje vlasti. Razmatranje administrativno-teritorijalne reorganizacije Federacije BiH je neodvojivo od razmatranja takve reorganizacije na prostoru cijele Bosne i Hercegovine.”
Reorganizaciju cijele BiH danas ne spominje ni SDA, ni Bakir Izetbegović, dok se o reorganizaciji Federacije govori već mjesecima. Diskurs o ovom pitanju se definitivno promijenio, a šta će to značiti za FBiH, ostaje tek da se vidi. Do tada, Izetbegovićeve izjave o prekrojavanju Federacije možemo ocijeniti kao nedosljedne.