Međunarodna zajednica ponovo je pokazala dvostruke aršine prema Bosni i Hercegovini, piše novinska agencija Patria.
U utorak su otpočeli pregovori oko adaptacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Bosne i Hercegovine, u dijelu koji se odnosi na trgovinu. EU traži da Bosna i Hercegovina ukine carine na uvoz roba iz Hrvatske, ali i drugih 27 zemalja članica EU. Analitičari to ocjenju na prvom mjestu kao spašavanje posrnule privrede Hrvatske, nauštrb Bosne i Hercegovine. To bi dijelom spasilo hrvatsku privredu, ali zasigurno uništilo privrednike iz BiH.
Nefer zahtjeve prema Bosni i Hercegovini Hrvatska ali i ostatak EU pravdaju međunarodnim pravima o slobodnoj trgovini i želji BiH da jednog dana postane članica EU. Međutim, treba napomenuti da do ovog trenutka Hrvatska nije ispoštovala također vrlo važno međunarodno pravo, a to je da Bosni i Hercegovini vrati imovinu BiH koja je ostala u Hrvatskoj nakon raspada bivše Jugoslavije.
Ekspert za državnu imovinu Muharem Cero kaže za Patriju kako Hrvatska Bosni i Hercegovini još uvijek nije vratila imovinu čija se vrijednost procjenjuje na više stotina miliona KM.
Hrvatska, kao najmlađa članica EU, nije vratila imovinu Bosne i Hercegovine iako se na to obavezala Sporazumom o pitanjima sukcesije, koji je potpisala 29. juna 2001. godine u Beču. Sporazum o pitanjima sukcesije u ime Bosne i Hercegovine potpisao je Zlatko Lagumdžija, u ime Srbije, odnosno tadašnje Jugoslavije sporazum je potpisao Goran Svilanović, u ime Slovenije svoj potpis je stavio Dimitrij Rupel, u ime Makedonije Nikola Todorčevski dok je u ime Hrvatske svoj potpis stavio hrvatski diplomata Tonino Picula.
Picula je u ovom trenutku zastupnik u Evropskom parlamentu, nameće pravila ponašanja Bosni i Hercegovini želi li BiH postatio dio Evropske unije.
Jedan primjerak deponovan kod generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, koji djeluje kao depozitar, piše agencija Patria.