Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović izjavio je danas u Sarajevu da je većina zemalja regiona pretekla BiH i da pitanje stranih investicija mora dobiti veći značaj nego što ima sada.
“BiH je najnekonkurentnija u regionu, lošijih u regionu od nas nema i tačno je da određene procedure traju mjesecima i da su nas prestigli svi, uključujući i Albaniju, Kosovo i Makedoniju. Pitanje konkurentnosti poslovnog okruženja je stalan posao, nikad se ne završava i stalno moramo biti u žiži za te stvari”, izjavio je Šarović.
Dodao je da će u tom smislu Svjetska banka, odnosno IFC, a odskoro i EBRD pratiti BiH u tehničkoj pomoći, konkretnije u projektima koji se tiču poslovnog ambijenta, lakoće poslovanja, ekonomskih sloboda i opće konkurentnosti u zemlji da bismo je podigli na viši nivo.
Šarović je posjetio Agenciju za unapređenje stranih investicija u BiH s ciljem da se pruži podrška Agenciji te promociji i imidžu BiH kao zemlje koja je spremna za investicije.
“Željeli smo da razgovaramo i o konkretnim projektima ili ciljanim grupama jer mislimo da FIPA s drugim akterima, kao što su Ministarstvo i komorski sistem u BiH treba posebno u ovoj godini da se usmjeri ka sektorima kao što su poljoprivreda i prehrambena industrija, namjenska industrija, turizam, energetika kao potencijalni sektor za investiranje ali i one grane koje bilježe rast posljednih godina kao što su obućarska i tekstilna, drvna i industrija namještaja”, kazao je Šarović izražavajući spremnost da se u ovoj godini napravi značajniji iskorak u tom smislu.
Posebna pažnja će, kako je dodao, biti posvećena barijerama koje se u BiH pojavljuju godinama kao prepreka većim investicijama da bi se utvrdilo kako ih prevazići.
“Ne mogu to ni Ministarstvo ni FIPA sami uraditi, znamo kakvo su uređenje i sistem, mnogi elementi konkurentnosti zavise od lokalne zajednice, kantona, entiteta. Važno je da napravimo određenu analizu, da identifikujemo barijere i prepreke i da onda to predstavimo onima koji o tome odlučuju”, izjavio je Šarović.
Govoreći o nivou investicija, Šarović je kazao da bi bio zadovoljan ukoliko 2016. bude bolja od 2015. da bismo se vratili na onaj period otprije nekoliko godina kada smo imali investicije od milijardu i više.
“Ukoliko budemo privlačni, stabilna zemlja, zemlja sa stabilnim institucijama, zemlja koja se približava EU, koja prihvata zakonodavstvo i standarde koji su primjenjivi u Evropi vjerovatno će biti onih koji će biti zainteresovani da dođu ovdje”, naglasio je Šarović.
Direktor Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) Gordan Milinić je kazao da su zadovoljni podrškom i saradnjom s resornim ministarstvom.
“Direkcija za ekonomsko planiranje BiH za ovu godinu je planirala da možemo napraviti stranih investicija u vrijednosti između 880 i 920 miliona KM, a mi smo sami sebi postavili za cilj da ove godine premašimo milijardu. Napravili smo već velike iskorake, očekujemo značajne investicije u raznim oblastima”, kazao je Milinić.
Po njegovim riječima, Brazil je veoma zainteresovan za investicije u poljoprivredu BiH, a s Japancima su dogovorili da donacije koje su dosad davali, a bilo ih je dosta, pokušaju da ih pretvode u proizvodne investicije, s obzirom na to da su nam prije sveg potrebna radna mjesta.
“Također, imamo pregovore s nekoliko kineskih kompanija u vezi s investicijama u naše termoelektrane, zatim sastanke s njemačkim ambasadorom, Ambasadom SAD-a i sve je usmjereno ka tome da donesemo sve više investicija u BiH ove godine i radnih mjesta”, kazao je Milinić.
Naveo je da se na organima FIPA-e i u saradnji s komorskim sistemom i Vijećem stranih investitora razmatraju sve primjedbe, a sve u cilju da bi se ohrabrili postojeći investitori i privukle nove investicije.
Predsjednik Vijeća stranih investitora u BiH Branimir Muidža je kazao da nivo direktnih stranih ulaganja u BiH pada iz godine u godinu, pogotovo od 2008.
“Svaki strani investitor koji dolazi u BiH ili bilo koju drugu zemlju prije svega očekuje da ulazi u zemlju koja je politički stabilna, koja ima geografski, strateški potencijal, stabilno radno zakonodavstvo i predvidiv porezni okvir. Međutim, svega toga u BiH nema u toj mjeri da bi potaknulo dolazak stranih investitora”, kazao je Muidža.
Novi zakoni koji se donose, kako je dodao, osim svojih dobrih strana imaju i one manje dobre.
“Tu prije svega mislim na Zakon o porezu na dobit, koji je doduše zadržao određene poreske olakšice, ali isto tako proširio svoju poresku bazu što je dobro, ali je ukinuo na određeni način poticaj za investiranje dobiti i ukinuo je poticaj na izvoz”, naveo je Muidža dodajući da BiH svoj razvoj treba bazirati na proizvodnji i izvozu.