Uplatom premija za osiguranje depozita, banke u BiH pokušavaju osigurati svoj kapital od udara i finansijsku stabilnost održati na prihvatljivom nivou. Agencije za osiguranje depozita imaju sve države u okruženju, pa je ima i Bosna i Hercegovina. U okviru Agencije postoji i Fond za osiguranje depozita. Dakle, Agencija i Fond su bili neminovnost, jer su iskustva zapadnih banaka govorila da se mora imati oprez u ovakvim slučajevima, piše bh. novinska agencija Patria.
Još jedno je jasno: Lokalne banke su sklone padovima i bankrotima jer su pod uticajem politike i političkih bahatih moćnika. Time je determinirana sudbina malih banaka. Nije prvi put da politika uništava manje bankarske sisteme, kao što se to dogodilo u Republici Srpskoj. Privatne male banke su daleko otpornije na bankarske slomove, pa sudbina Bobar banke poprima najgori mogući scenario katastrofe.
Za podmirenje depozita u Bobaru 86 miliona maraka
Propast te banke je praktično ubila njenog vlasnika Gavrila Bobara. Vjerovatno će se morati istražiti detalji smrti ovog čovjeka. Jednako kao što će se morati istraživati finansijska pozadina propasti ove banke.
Sve u svemu Bobar banka je otišla u stečaj, oduzeta joj je licenca za rad prema Zakonu o osiguranju depozita, a onda se krenulo u isplatu osiguranih depozita u roku od 60 dana od dana oduzimanja dozvole za rad. Depoziti su privatnim licima, na nivou države, osigurani do 50 hiljada KM.
U Bobar banci je ostao novac brojnih državnih institucija i javnih preduzeća. Samo iz Distrikta Brčko ostalo je praktično zarobljeno gotovo 23 miliona maraka. Pet miliona maraka od općine Trebinje. Elektroprenos BiH dvadesetak miliona, deset miliona od Elektroprivrede BiH, višemilionski iznos od pravosudnih institucija Republike Srpske itd. Čini se je sve urađeno kako bi se opljačkale države pare i podmirio jedan ovakav preskupi bankarski slom.
Odmah je otpočela i isplata osiguranja depozita do limita. Isplata za 21.379 deponenanata se radila preko UniCredit banke. Ukupna obaveza Agencije za isplatu depozita je 86,61 milion KM (44,3 miliona eura) i sav novac već je gotovo pokupljen sa računa UniCredit banke. Dakle, to je suma novca koji je uzet iz Fonda za osiguranje depozita. Za manje upućene, u Fondu su bili novci svih građana Bosne i Hercegovine. Svi građani koji rade sa bankama i uzimaju kredite su indirektno uplaćivali premije za osiguranje depozita. Krediti su zato i skupi jer je i okruženje nesigurno.
Niko ne zna koliko je sredstava već bilo uplaćeno u Fond za osiguranje depozita. Reći će vam da je to bankarska tajna. Samo iz slučajnih priznanja o isplatama obaveznih osiguranja deponenata saznala se ova golema cifra od 86,61 milion maraka.
Naravno da će se u prodaji imovine Bobar banke za namirenje pojaviti i Agencije za osiguranje depozita. Pitanje je koliko će uopće biti namireno od ukupnih dugova povjeriocima.
Vrijednost imovine banke trebalo bi da bude poznata tek u maju ove godine.
Nesigurno mjesto za investitore
Danas se više nego ikada postavlja pitanje kolike su štete od ovih bankarskih slomova, jer je sljedeća na redu Banka Srpske, bivša Balkan Investment Bank. Za sanaciju ove banke je prije godinu dana Vlada RS-a izdvojila oko 30 miliona maraka, ali i to je pretvoreno u prah i pepeo. Uz ovu banku je praktično u ambis bačena i zvornička Glinica. Vlada RS je sve vrijeme uplitala prste u ove kriminalne procese.
Kriminal je postojao zahvaljujući vezi između Vlade RS i regulatora finansijskog sektora, Agencije za bankarstvo RS, koja je morala znati i na vrijeme reagirati na neregularnosti prvo u Balkan Investment Banci, pa u Bobar banci a onda i u Banci Srpske.
Postavlja se pitanje sudbine bankarskog sistema u Republici Srpskoj. Više od godinu dana se znalo da bankama u RS gotovo nekontrolirano upravlja tamošnja politika, pa su i filijale stranih banaka još prije godinu i po dana nudile ozbiljno veće kamatne stope u Republici Srpskoj negoli u Federaciji BiH. Priča o bojem dijelu BiH bila je uvijek lažna.
Do sada se pokazalo da Josip Nevjestić, direktor Agencije za osiguranje depozita, ne želi odgovarati na ova suštinska pitanja. Sve se svodi na tajanstvene oblike upravljanja sredstvima građana. To jednostavno ne može proći. Radi se o parama koje se danas praktično otimaju iz državnih fondova zbog nečijeg političkog kriminala i politike sklone bahatostima i lomovima preko koljena. Kao da slom dvije banke i očekivanje propasti treće nema svoje krivce. Propast Bobar banke, pa Banke Srpske, te drmanje pozicija Pavlović banke jasan je signal svim investitorima i građanima da je finansijski sektor u funkciji kriminala, a da sve to nije spriječila Agencija za bankarstvo RS, što govori o moćnim uplivima, kakvi mogu doći samo od vrha Republike Srpske. Ko su, dakle, krivci?