Arhiva članaka objavljenih na Visoko.co.ba

Općinski švedski stol ili kuća časti

Općinski švedski stol je izverzirana varijanta s lokalnim gastronomijama gdje možete uživati u tradicionalnim bosanskim jelima koja nikada ne mogu dosaditi ma koliko ih puta jeli. Spoj domaćih sireva, pita, suhog mesa, jagnjetine – teletine ispod sača, domaćih vrućih somuna i ostalih dobro poznatih jela pretvorit će trenutno svaku osobu u zadovoljnog istomišljenika općinskog napretka, te istovremeno divljenje tvorcu mudrih odluka prosperiteta općinskog nam života. Kontinuirano posluženje je veoma bitno za ovakvu priliku. Kao predjelo ili posluženje uz piće, slane torte i rolati, s filom od sira, mesa i raznim drugim sastojcima originalnih okusa, osvežavajući su specijaliteti ovakve trpeze. Baklave, lutme, rahvanije, torte svih vrsta, bajadere, medeni kolači, voćni kolači, čokoladne kuglice, rafaelo, rolatić sa suhom kajsijom, rolatić sa suhom šljivom, hurme, imaju reputaciju stimulisanja aktivnosti i uz kafu, bilo tursku ili espresso, pojačavaju perceptivnost. Pored klasičnih i tradicionalnih okusa, koji svima toliko znače, bez kojih ne mogu zamisliti godišnji općinski finiš, pa ni jedno ovakvo pobjedničko slavlje, pristigli su i novi, moderni okusi, originalni, koji imaju tendenciju da ugroze stare, na koje su već navikli.

Već istestiranom varijantom pozvane i samopozvane goste ovakvom vrstom besplatnog ručka “proputovati” će kroz godišnji vremeplov lokalnog “veleuspjeha”  privrede, kulture i sporta te istovremeno prezentirati im samo dio planova za narednu godinu, jer „najbolje se razgovara, pregovara, i dogovara uz iće i piće“. Naravno, sve to u konačnici plate porezni obveznici, ili se Općina još više zaduži, ali nema veze, glavno da je vlast u rukama… Ovdje uz svu raskoš gastronomske ponude za bliže, dalje i najdalje prijatelje, poznate poštovaoce lika i djela domaćina, postoji par dilema i to samo oko kreacije općinskog švedskog stola.

  • Odabir jela: jednostavna, srednja ili složena
  • Koju vrstu postavke stola izabrati (okrugla ili četvrtasta)
  • Gdje staviti cvijeće, mikrofon i kamere
  • Koje fotografe i novinare pozvati
  • Odabir samog prostora
  • Odabir pozivnica
  • Odabir boje stolnjaka i salveta

Uz sve uvažavanje gore navedenog, koliko god zvučalo jednostavno, od svega postaje najkompliciranije odabrati prostor. Svaki prostor je drugačiji i stvara svoj ugođaj. Potrebno je voditi računa da forsiranjem istog prostora svake godine on postaje monoton iz prostog razloga što se uglavnom jedni te isti konzumenti pojavljuju na novogodišnjoj  manifestaciji “vratolomne gastronomije” i to već duži vremenski period. Odluka mora biti u skladu sa zahtjevima prethodno spomenutih: romantično, ekskluzivno, intimno, tradicionalno i dobro medijski pokriveno. Ako se bude uvažavala poruka “kvalitetne tranzicije” onda su to trebali biti odavno avetinjski prazni prostori nekadašnjih privrednih giganata (fabrike, robne kuće, štamparije, samoposluge, stovarišta, pilane, obdaništa, distributivni centri…). Možda neki od ovih prostora više nisu spojeni na vodovod, nemaju el.energiju, možda u ove zimske dane baš ni putevi do tih lokacija nisu prohodni, nemaju inventara, kapije su polomljene. Tu je ipak riječ o kolateralnoj šteti koja će kad-tad doći na naplatu svojim akterima jer i pravosuđe će jednoga dana funkcionirati bolje nego danas, a i birače se ne može vječno zavaravati. Sigurno je jedno, da su i danas ti prostori “strave i užasa” interesantni njhovim bivšim radnicima, onima koji sve da hoće ne mogu zaboraviti na obećanja, odnosno zavaravanja zbog kojih im je odavno postalo jasno da

infantilna potraga za srećom  je općinski švedski stol!

Proudly powered by WordPress