Zakon o šumama u Federaciji već dugo je poligon političkih prepucavanja i raznih lobija. I dok neki love u mutnom, lokalne samouprave ne mogu funkcionirati, jer su im blokirani računi. Inače, naša zemlja, koja je bogata ovim prirodnim resursom, mogla bi ostvariti značajnu ekonomsku dobit. Prednacrt zakona o šumama vraćen je ponovno Vladi Federacije na razmatranje.
Gotovo da je apsurdno govoriti o europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine i razvoju šumarstva, kao jednog od značajnijih gospodarskih sektora, u situaciji kada se na zakon o šumarstvu na federalnoj razini čeka punih sedam godina.
Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko podsjeća da je 2009. Ustavni sud odlučio da zbog zakona o lokalnoj samoupravi mora da se mijenja zakon o šumarstvu, što do danas nije učinjeno.
A zbog čega je to tako i što je priječilo donošenje zakona o šumama, predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara navodi razne lobije
“Oni imaju svoje interese i na taj način se nastoji blokirati rješenje koje će onemogućiti ostvarivanje takvih interesa. Mislim da Federacija, odnosno paralamentarna većina ima dovoljno snage da se s tim izbori i donese kvalitetan zakon u interesu očuvanja općeg javnog dobra”, naglašava on.
Od toga općega javnoga dobra najmanje koristi imaju oni koji u njemu praktički žive, poput Glamoča, kojem je općinski račun blokiran od općih izbora.
Načelnik Glamoča Radovan Marković tvrdi da je sadašnji ukupan prihod od šuma na području Kantona 10, a to je 12 milijuna, ispod onoga koji je ostvarivalo samo Šumsko gazdinstvo Glamoč.
Šemsudin Dedić, ministar privrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, poručuje: “Cilj je da se svi disciplinujemo, kako bi lokalne zajednice osjetile korist od svog prirodnog resursa”.
Rečeno je kako će prednacrt zakona biti vraćen u proceduru na jednoj od narednih sjednica Vlade FBiH, te da će onim što je u njemu ponuđeno biti od presudne važnosti za konačno uređenje zaštite šuma i šumskog zemljišta i održivog gospodarenja jednim od najvećih prirodnih resursa u zemlji.