Brza reakcija najviših zvaničnika RS-a i Srbije, kao i bivšeg agenta Srbije u predmetu tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore na presudu Haškog tribunala Radovanu Karadžiću najbolje govori o tome da su pretpostavili da mogu nastupiti određene posljedice, kako po poziciju RS-a, tako i odnose BiH i Srbije, odnosno da je realna mogućnost obnavljanja tužbe za genocid pred Međunarodnim sudom pravde, smatra profesor ustavnog prava Kasim Trnka.
Evropa se bavi sobom
– Haški sud potvrdio je da su u četiri udružena zločinačka poduhvata u BiH bile uključene institucije vlasti RS-a, od najviših vojnih i političkih vrhova do dna sistema. To bi morao biti signal mentorima i kreatorima Dejtonskog sporazuma da preduzmu određene aktivnosti, i mislim da je uznemirenost u Beogradu i Banjoj Luci upravo u vezi sa tim. Prema tome, možda će Amerika osjetiti potrebu da na neki način reagira – govori Trnka za Faktor.
Podsjeća da je Dejtonski sporazum suštinski zavisio od strateških i neposrednih interesa velikih sila „Kontakt grupe“, a to su bili SAD, Engleska, Francuska, Njemačka i Rusija, pa će tako i sada reakcija Amerike zavisiti od odnosa velikih sila, ali i ishoda predsjedničkih izbora.
-Uvijek će se svako pitanje balansirati u odnosima između tih zemalja. Amerikanci su sada pred izborima i ako demokrati ostanu na vlasti onda postoje realne šanse. Amerika je ključna za pokretanje procesa ustavnih promjena u BiH. Evropske zemlje bile su učesnice Dejtona i one bi sigurno bile uključene ukoliko bi došlo do takvih inicijativa. Međutim, vidimo da je Evropa sada suočena sa vlastitim problemima, terorizmom, izbjegličkom krizom, unutrašnjim odnosima… pa se bojim da ne bi dala previše pažnje ovom pitanju ukoliko ih neko sa strane, poput SAD-a, ne bi “pogurao“- kaže Trnka.
Također, ocjenjuje da je teško očekivati da bi proces ustavnih reformi mogao biti pokrenut unutar BiH, jer radi se o pitanju za koje je potreban konsenzus svih konstitutivnih naroda. Kaže da se sa nečim takvim ne bi saglasili predstavnici RS-a, te da bi se tek vanjskom intervencijom nešto moglo uraditi.
Umiješanost Srbije
Trnka je govorio i o eventualnom obnavljanju tužbe BiH za genocid protiv Srbije i Crne Gore pred Međunarodnim sudom pravde. Naglašava da je za ovo pitanje veoma važno što je u presudi Karadžiću utvrđena umiješanost Srbije u događaje u BiH, naročito na početku 1992. kada je nasilno preuzimana vlast u općinama na koje su pretendovali Srbi.
-U tome su neposredno učestvovali predstavnici policije, vojske i obavještajnih službi iz Srbije, što znači da su ti državni organi bili upleteni u cijelu priču i to je ta veza između Srbije i BiH i ono što bi bilo važno u procesu pred Međunarodnim sudom pravde – zaključio je Trnka.