Izgleda da su ljudi sa zanatom cijenjeniji na Zapadu nego kod nas, no i domaći poslodavci trebaju stručne radnike, a manje fakultetski obrazovane.
Dok se na biroima za zapošljavanje svakodnevno registrira veliki broj pravnika, ekonomista, politologa, kriminalista, firme u BiH očajno trebaju stručne radnike sa zanatima. Poslovi elektroinstalatera, vodoinstalatera, montažera klima-uređaja, varilaca, vozača kamiona, veoma su traženi.
Uvijek će trebati izvršiti neke popravke uređaja, montirati PVC stolariju ili razvesti struju, a postavlja se pitanje hoćemo li ostati bez ovakvih kadrova.
Zapad cijeni zanate
Elektro ili vodoinstalater, prema nekim istraživanjima, može zaraditi i plaću jednaku kao i radnik sa fakultetom. Jedan sarajevski vodoinstalater, koji posao obavlja samostalno, kazao je za Faktor da posao varira, a u skladu s tim i zarada.
– Posla nekad ima, nekad nema. Ako se nešto i zaradi to je prosječna plaća koja može prehraniti tročlanu porodicu – kaže naš sagovornik.
Prema njegovim riječima, teško se obrti otvaraju, jer država ne vodi računa o zanatskim poslovima i ni na koji način olakšava tek započeti obrt.
– Po osnivanju obrta odmah traže da se sve plaća, nikakvih olakšica, nemamo ni povoljnih kreditnih linija za obrt – dodaje on.
Inače poslovi zanatskih zanimanja mnogo su cijenjeniji u Austriji, Njemačkoj ili Holandiji, gdje se mjesečno nudi između 1.500 i 2.500 eura, zavisno od iskustva i znanja.
Kako je za Faktor izjavila direktorica Srednje elektrotehničke škole za energetiku iz Sarajeva Samira Karamehić, za smjerove elektroenergetičar i elektroinstalater ima interesovanja.
– Naši učenici obavljaju praksu u Elektroprivredi BiH, BH Telecomu, Energoinvestu, Boschu, Volkswagenu, General Servisu. Obično kada se pokažu dobrim na praksi, po završenoj školi mogu dobiti posao u ovim firmama. Ova zanimanja mogu zasnovati i obrt, te samostalno raditi – kaže Karamehić.
Bivši direktor Asocijacije poslodavaca BiH Alija Remzo Bakšić izjavio je za Faktor da država treba omogućiti lakše pokretanje malih biznisa i obrta gdje bi onda ovi stručni radnici bili kooperanti postojećim velikim preduzećima.
– BiH bi trebala olakšati na početku malim firmama razvoj, i kada se razviju onda im povećati stopu poreza i nameta. Time bi država napravila fleksibilniju fiskalnu politiku – objašnjava Bakšić.