Makedonska i romska kantautorica Esma Redžepova govori o rješenju romskog pitanja u Makedoniji, o naravi romskog naroda, svom putu od nepoznate pjevačice do dive svjetskog glasa koja se bori za prva žena i koja je bila kandidatkinja za Nobelovu nagradu
Prilikom koncerta u dvorani “Lisinski” u Zagrebu, novinari čekaju u dugačkom redu kako bi razgovarali sa makedonskom i romskom divom, svjetski poznatom kantautoricom romske muzike, Esmom Redžepovom.
Redžepova, aktivistica za prava Roma i humanitarka, za Anadolu Agency govori o Romima u Makedoniji i svijetu danas, a podijelila je čitateljima i zrnca stare romske mudrosti.
– Makedonija kao model za rješenje romskog pitanja –
Redžepova kaže kako su Romi kao nacija u Makedoniji priznati prije deset godina, imaju svoje predstavnike i ministre, dvije privatne TV stanice, a na nacionalnoj televiziji ima svaki dan emisija na romskom jeziku.
„Makedonija je jako dobro riješila status nacionalnosti koje žive u njoj. Ja sam sretna što sam rođena u Makedoniji, to je jedina zemlja koja je priznala status Roma u svijetu“, kaže Redžepova.
Na pitanje kako vidi status i probleme Roma općenito, Redžepova kaže: „Mislim da je status Roma poboljšan u svijetu uopće, ali momentalno po tom pitanju još uvijek vodi Makedonija, jedina zemlja koja je priznala ovaj svoj narod. Dosta radi na edukaciji romskoga naroda u Makedoniji. U tom smjeru idu i sve ostale države na Balkanu i u Europi. Mnogo je bolji status sada nego što je bio, po romskom pitanju.“
Romkinja koja je prva u Jugoslaviji u medijima zapjevala na romskom jeziku i kandidatkinja za Nobelovu nagradu kaže kako svi trebaju uzeti Makedoniju kao model za rješenje romskog pitanja.
„Romi su u Makedoniji dosta cijenjeni među drugim nacionalnostima i dosta ih vole, nemaju predrasude i neke stvari kojih je bilo prije“, kaže Redžepova.
Govoreći o promjeni u dostupnosti nove glazbe i izvođača, Redžepova je kazala:
„Ima sve više medija, sve lakše se dolazi do podataka, tako da romska muzika biva sve popularnija u svijetu, a nastalo je i dosta glazbenih sastava na Balkanu i u Europi. I pored sve druge muzike, Romi su jako popularni u svijetu. Dosta su promovirani jer ima puno pomagala i medija i lakše se dođe do afirmacije.“
Od početka njezine karijere u drugoj polovici 50-ih godina prošloga stoljeća, danas su stvari po pitanju romske glazbe, kaže, otišle nabolje i taj žanr je jako populariziran.
Kako je uspjela baš ona, pored svih Roma koji lijepo pjevaju, Esma Redžepova je pojasnila: „U moje vrijeme je bilo čudno da se netko pojavi sa romskom muzikom. Ja sam prva na svijetu između tih Roma koja je zabilježila glazbu na svom jeziku nacionalno. U to vrijeme bilo je sramota da se netko pojavi i da pjeva tako. Još su bile tradicije i predrasude. Ja sam malo drugačija bila, rođena sam u centru grada, usred Skoplja. Nisam, kako kažu, u getu, gdje su živjeli svi Romi, nego sam živjela pored Makedonaca i drugih nacionalnosti, tako da sam bila mnogo naprijed u nekim stvarima. Meni je bilo važno da postanem umjetnica i da pjevam, da postanem ime i prezime i to što je bio moj san ostvario se istinski u javi. Sve te želje moje su se ostvarile.“
– Romi ne kradu milione –
Redžepova objašnjava kako vidi svoj narod i njegovu budućnost: „Romi su kozmopoliti, plemenit i dobar narod, nikoga nisu dosad okupirali i s nikim ratovali. Hoće da žive zajednički, ali ako im netko pruži ruku. Ako ih netko ne voli, oni se trgnu na stranu, ćute i mirni su kao narod. Ne znam jeste li čuli da je neki Rom ukrao silne milione ili nešto veliko. Nema toga. Oni, ako uzmu nešto, uzmu da bi se prehranili ili da žive danas za danas, a neke velike pare nikad.“
Kantautorica rođena 1943. godine u Skoplju kaže kako su Romi drugačije odgojeni od samoga početka: „Goli dolazimo na ovaj svijet i goli odlazimo s njega, ništa nećemo odnijeti s njega, to im je filozofija. I vole da žive u cijelom svijetu, ne vole da pokazuju lične karte, pasoš, i da im netko traži dokumenat. Ne vole to. Vole da je sve otvoreno, zato što ova zemlja nije ničija zemlja. Netko, kada kaže ‘ovo je moja zemlja’, to je katastrofa za mene. Mi smo pušteni na ovaj svijet, nisam ja kriva što sam puštena da se u Makedoniji rodim. To je netko naredio, netko je želio da se rodim tamo. Isto je to kao u jednoj bašti u kojoj raste mnogo cvjetova i ti kažeš ‘tu ne možeš da rasteš’, a ovaj i dalje raste. E, to je sa Romima isto. Netko im kaže ‘ne možeš da tu živiš’, a oni tu žive i dalje.“
Nakon koncerta u Zagrebu, Esma Redžepova putuje u Maribor gdje će na Svjetski dan Roma, 8. april, održati koncert i sudjelovati na konferenciji žena.