Uticaj društvenih mreža na tradicionalne medije i poljuljana profesionalna etika bili su neke od tema 10. festivala novinarstva u Peruđi.
„Novinarstvo je neophodnost“, rekao je proslavljeni novinar iz Gane Anas Aremeyaw Anas u svom govoru na ovogodišnjem Međunarodnom festivalu novinarstva u Peruđi.
Te riječi, osim što su odraz njegove motivacije da istražuje i objavljuje priče koje su u zadnjih desetak godina uticale na promjenu zakona i potpomogle hapšenja kriminalaca i korumpiranih vlastodržaca na području cijele Afrike, ujedno su i sažetak programa desete edicije festivala održanog između 6. i 10. aprila 2016. godine. Kako mediji da izvještavaju o društveno važnim temama, pitanje je o kojem su brojni gosti i učesnici iz cijelog svijeta iz različitih uglova raspravljali tokom svih pet festivalskih dana.
Zbog brojnih tendencioznih članaka i TV i radio priloga u velikom broju svjetskih medija o nedavnim terorističkih napadima u Evropi, jedno od važnijih pitanja o kojem je razgovarano je novinarska etika. Većina panelista je istakla da je pripremljenost na krizne situacije i neostrašćeno predstavljanje informacija ključno za pošteno novinarstvo.
„Onaj ko je za jednu osobu terorista, za drugu osobu može biti borac za slobodu“, rekao je direktor Centra za novinarstvo Univerziteta u Kardifu Richard Sambrook na jednom od panela, napominjući da medijske kuće javnosti uvijek moraju predočiti balansirane podatke i imati na umu vlastitu odgovornost ako te ne učine.
Međutim, boreći se za ekskluzivnu informaciju u doba munjevito brzog objavljivanja vijesti na internetu, veliki broj novinara često zanemaruje profesionalna etička načela i ne provjerava i ne štiti izvore informacija. Iz tog razloga je pokrenuta First Draft News, web platforma koja novinarima pomaže da na vrijeme otkriju vijest, uvjere sa da je tačna i objave je, a da pri tome ne kompromituju izvore, koje sve češće pronalaze putem društvenih mreža.
Jedna od osnivačica i direktorica First Draft News inicijative, Jenni Sargent, navela je u jednoj od diskusija da novinari ne samo da objavljuju neprovjerene informacije nego i nesmotreno zanemaruju autorska prava očevidaca koja objavljuju na Facebook-u ili Twitter-u. Navodeći nedavni primjer objavefotografija terorističkog napada sa briselskog aerodroma, koje nisu vlasništvo osobe koja ih je objavila i koja je od medija zatražila da ne koriste njeno ime pri objavi slika, a što gotovo niko nije poslušao, Sargent je ukazala na sve učestaliji problem neetičkog tretiranja informacija dostupnih na Internetu.
Zato je na jednom od panela predstavljen „Etički vodič za korištenje materijala očevidaca događaja“ (Ethical Guidelines for Using Eyewitness Footage in Human Rights), korisno uputstvo za novinarsko korištenje materijala očevidaca, žrtava i preživjelih zločina ili nesretnih događaja. Nastao je po ugledu na „Vodič za konzumente tzv. ‘vanrednih informacija'“ (Breaking News Consumers’ Handbook), koji čitaocima, gledaocima i slušaocima vijesti sugeriše smanjenu dozu povjerenja u vijesti koje već drugu minutu nakon što se slučaj desio objavljuju okolnosti i razloge za događaj, a pri tome koristeći anonimne izvore.
Osim profesionalne etike, društvene mreže sve više diktiraju i uređivanje i sadržaj vijesti, o čemu se raspravljalo na debati pod nazivom „Novinarstvo i silikonska dolina“.
„Nekada ranije, novinar bi napisao vijest, tu vijest bi neko prenio na papir, odštampao u novini i ta novina bi završila ujutro ispred nečijih vrata. Ali ta vremena su nepovratno izgubljena“, rekao je urednik američkog Fortune magazina Mathew Ingram podsjećajući na kompromise koje su urednici i izdavači novina prisiljeni napraviti u borbi za „klik“ na društvenim platformama.
Ingram je podsjetio na nedavno objavljeni Buzzfeed-ov video o razbijanju lubenice gumenim trakama koji je najgledaniji live video na Facebook-u i ujedno jedan od najbizarnijih primjera podilaženja uredništva publici na društvenim mrežama.
„Facebook možda neće namjerno ubiti tradicionalne medije, ali je moguće da će to uraditi slučajno,“ dodao je Ingram.
Opasnost za novinare vreba i u tzv. „robotskom novinarstvu“, automatizovanom kompjuterski vođenom pisanju novinarskih izvještaja baziranom na šablonskim vijestima koje kompjuteri popunjavanju relevantnim podacima koje sami analiziraju i sumiraju.
Sekcija „vijesti“ na američkoj web platformi za prognozu izbornih rezultataPollyvote.com jedan je od primjera takvog načina rada koji umjesto ljudskog mozga i ruku koristi kompjuterske algoritme i, prema riječima Andreasa Graefea iz Tow Center for Digital Journalism, nikad ne griješi.
Urednik Associated Press-a Justin Myers naveo je da njegova agencija „robot novinare“ već uveliko koristi za izvještavanje o vremenskim prognozama, vijesti o sportskim takmičenjima, kao i za izvještaje o prirodnim katastrofama.
Ipak, zaključak s kojim se većina diskutanata o automatizovanom novinarstvu složila je da roboti ipak ne mogu zamijeniti novinare.
„Kompjuteri i ljudi su potpuno različiti – kompjuteri su puno bolji u objašnjavanju šta se desilo, dok su ljudi bolji da objasne zašto se desilo. Automatizacija je neophodna da bi novinari imali više vremena da se brinu o „zašto“, dok kompjuteri mogu raditi na ‘šta’,“ dodao je Myers.
Da je novinarima potrebno više vremena za rad tvrde i predstavnici Slow Newspokreta, koji zagovaraju odmak od bujice instant vijesti koje preplavljuju društvene mreže i povratak tzv. „sporim“ pričama – „onima koje su aktuelne i nakon mjesec dana, dva mjeseca ili tri mjeseca“, rekao je novinar i jedan od osnivača britanske Slow Journalism Company, Rob Orchard.
Njihov magazin „Delayed Gratification“ izlazi tromjesečno i samo u štampanoj verziji i baziran je na analitičkim člancima o pitanjima koja nisu goruća niti hitna kako bi im novinari mogli posvetiti dovoljno vremena i prići im iz različitih uglova.
„Mi smo zadnji koji objavljuju vijest“, dodao je Orchard karikirajući slogan „ekskluzivno objavljujemo“ koji je moto velikog broja dnevnih novina i web portala i predstavljajući „sporost“ kao prednost u digitalnom dobu.
„Sporo novinarstvo po definiciji je dobro novinarstvo“, Orchardov je zaključak koji je ujedno i jedan od zaključaka velikog dijela ostalih diskusija festivala koji je bio u znaku ukazivanja na poljuljanu profesionalnu etiku i odgovornost novinara za objavljenu informaciju. Jedanaesta edicija festivala biće održana između 5. i 9. aprila 2017. godine u Peruđi.