Bosanci i Hercegovci su u regiji poznati po svom specifičnom smislu za humor koji je oduvijek bio sklon tome da spaja nespojivo, praveći kombinacije koje vrlo često izazivaju podijeljene emocije, te su istovremeno komične, cinične i predstavljaju svojevrsnu kritiku društva u kojem živimo.
Trenutno najpopularnije stranice ovakvog tipa na Facebooku su “Nadrealistički integracionizam”, “Relevantna razina duhovitosti”, “Bošnjaci u okvirovima sa cvjećnim dezajgnom”, “Replike u Bošnjaka”, te “Treba”.
Sve ove stranice imaju po nekoliko hiljada sljedbenika, a sadržaj viralnog tipa vrlo često u pozadini ima snažnu simboliku i određenu poruku, a ponekad je tu tek samo kako bi nas nasmijao i skrenuo pažnju sa sumorne stvarnosti.
Krenimo redom.
“Nadrealistički integracionizam”
Facebook stranica “Nadrealistički integracionizam” postmodernistički spaja nespojivo – likove iz svijeta pop kulture, svijeta sporta, muzike itd, kombinujući ih sa narodnim izrekama, stihovima pjesama, različitim parolama… Rezultat su duhovite foto poruke čiji se komični efekt zasniva na jedinstvenom spoju nespojivog.
Osnivač stranice kaže kako je ona nastala spontano, a inspirisana je kulturom u kojoj živimo – popularnom, internetskom, usmenom, te različitim interesovanjima – umjetnošću, bodybuildingom, fudbalom, koji se kombinuju i pretvaraju u organske i nadrealne spojeve slike i teksta.
“Relevantna razina duhovitosti”
Facebook stranica “Relevantna razina duhovitosti” je, prema riječima njenog osnivača, temeljni izraz koji označava trajno održavanje optimalnog nivoa humora, stranica koja nije opterećena standardima društvenih mreža, pa objavljene poruke ne prate vremenski standard.
Njihove su poruke često nerazumljive široj javnosti, zbog čega neke budu hit koji dosegne više od sto hiljada korisnika, dok druge ostanu u razini interne šale.
Stranica “Istaknuti Bošnjaci u okvirovima s cvjećnim dezajgnom” donosi fotografije poznatih lica sa bh. političke, sportske i kulturne scene, te javnog života i specifična je po tome što koristi namjerne gramatičke i pravopisne greške i “narodni” govor u cilju postizanja ironičnog otklona i komičnog efekta.
A evo šta kažu za sebe:
“Mismo troe mladi ljudi koi su odlućili preuzeti svoju sudbinu u svoe ruke a ne da ćeka mo država duradi nešta nači uzeli smo komad javnog zemljišta ne zvamićno prihvatizirali podigli blastenik i uzgajamo svoe cvječe bavi mo se sa dezajgnom cvjećnim aranžmentima i tako tom floralnom umjetnošćom nači kreativne industrie poduzetnišvo mala srednja poduzeča i to.”
“Ucvječujemo naj znaćajnie lićnosti našeg bošnjaćkog naroda ljude i žene koi su nam uzori kao što su eso radeljaš premier konakovič bakir i sepka ljepa emina babe ejupa ona dva tulepana backoviča i ostali bošnjaćki nobelovci i velikani naša naj veča insperacia su ujedno subijekti naši umijetnički dijela nači uspiješni bošnjaci kako ljudi tako i žene daklem elita bes koe nema uspiješnog nacjonalnog projekta publika je vascjelokupan bošnjaćki narod svi vjera i nacia dosad nije bilo uvrjedženi a ako se ko i uvrjedi nek se zagrije tri kruga okozgrade.”
Administratori Facebook stranice “Replike u Bošnjaka” fokusira se na sve one rečenice koje se u Bosni i Hercegovini koriste u svakodnevnoj jezičkoj praksi, a koje možemo tumačiti i kao da su ironične i kao da nisu.
“Desi se, međutim, i da ljudi pogrešno shvate da imamo samo odnos ironije, da samo ismijavamo, a to zapravo nije tačno, jer najčešće pored ironije postoji i izvjesna doza simpatije prema tim iskazima. Cilj je istovremeno izazvati suprotne emocionalne reakcije. U većini slučajeva mi zapravo samo bilježimo šta ljudi kažu, šta pričaju, kad ih niko ne snima (kad znaju da im neće potpisati ime pod rečenicu). Metodološki govoreći: replike nastaju jedino kad ljudi koji ih izgovaraju nisu svjesni da ih izgovaraju”, pojašnjavaju admini.
“S jedne strane, imate one, koji uljepšavaju bošnjački novogovor do nivoa kiča (prešutkujući psovke, razne izraze netrpeljivosti i ostale psihološko-ideološke simpatome postraća i tranzicije). S druge strane, imate one koji ocrnjuju taj novogovor, videći u njemu samo ono negativno (npr. ksenfobiju) i tako se ulove u zamku koju su sami postavili: boreći se protiv stereotipa, i sami počnu gajiti mnoge stereotipe, npr. islamofobiju. Naš cilj nije ni da afirmišemo bošnjački novogovor, niti da radimo na njegovom uklanjanju iz svakodnevne upotrebe jezika, već samo da prikažemo u njegovoj složenosti, proturječnosti, iznijansiranosti, riječju – sveukupnosti”, poručuju.
Stranica “Treba” vrlo je sličnog karaktera i posvećena je pak svemu što treba i što bi trebalo uraditi, napraviti, završiti, pripremiti, popraviti, sastaviti i riješiti.
“Treba je nastala kao odgovor na činjenicu da u Bosni i Hercegovini postoji razvijen osjećaj prebacivanja odgovornosti na drugog. Postoji niz tema, akcija i inicijativa koje ‘bi trebalo’ pokrenuti, ali onaj ko ih izgovara ne ukazuje da li bi to trebao biti upravo on ili ona, a istovremeno ne daje odgovor ko bi to trebao uraditi ako ne upravo on ili ona”.