Nacionalnim spomenikom BiH proglašen je 2002. godine, a ima veliki kulturno-historijski i naučni značaj, koji se može posmatrati kroz njegovu blizinu rimskom gradu Naroni. Čapljina je i poznata upravo po ovom turističkom mjestu, a turisti najviše dolaze u prolazu za Mostar ili Dubrovnik. Posebno lijep okvir ovom spomeniku daje gusti šumarak primorskog drveća, posebno čempresa.
- Nastanak Mogorjela
Postoje dvije pretpostavke o nastanku imena Mogorjelo. Prva kaže da je nastalo od slaviziranog imena Sveca Hemarbora koji je stradao kao mučenik u doba Dioklecijanovih progona, a druga je da su u neka davna vremena na ovom lokalitetu bile izgrađene zgrade, koje su poslije izgorjele. Bio je ovo građevinski kompleks koji se sastojao od više faza. U prvom stoljeću tu je bila Vila Rustica, a postojalo je i poljoprivredno imanje u čijem središtu je bila zgrada za stanovanje, kupalište i zgrada za poljoprivrednu proizvodnju.
Početkom 4. stoljeća na lokalitetu Mogorjela je osnovano državno imanje, tzv. Dominium, odnosno rimska utvrda. Inače kulturno historijski i naučni značaj Mogorjela se može posmatrati i kroz odbranu grada i okolice. Početkom 5. stoljeća su Barbari, odnosno Vizigoti razorili pomenutu vilu , od koje ništa nije ostalo. Stanovnici okolnih mjesta su nakon toga počeli ukopavati svoje mrtve te se na taj način formirao brežuljak. Postojala je i uljara, te mlin i pekara, ciglana, radionica za izradu keramičkih posuda te staja, koje su bile izgrađene izvan kompleksa.
- Kulturno-historijski značaj turističkog kompleksa
Mogorjelo je otkriveno kada se počela raditii željeznička pruga 1885. godine, a prvi istražitelj je Carlo Patsch, koji je konzervirao kamene zidine i pokrio ih pločama. Arheološka iskopavanja, od 1899. do 1903. pokazala su da se građevinski kompleks na Mogorjelu sastoji iz više faza. Nedavno je ovo područje posjetila ekipa iz Zemaljskog muzeja, 1950-ih godina rađeni su radovi na ovom lokalitetu. Katja Stojić iz Turističke zajednice Čapljinka ističe da se danas nastoji uljepšati ovaj spomenik, a često se organiziraju i akcije čišćenja, kako bi se kompleks zaštitio od devastacije i na najbolji načim prezentirao turistima.
“Tokom prošlog stoljeća su rađeni razni istraživački i konzervatorski radovi. Na lokalitetu Mogorjela arheolozi su pronašli nakit dalmatinsko-hrvatske skupine, mač iz karolinškoga doba, koplje, te mamuze i pojasnu garnituru. Pronađeni su i antički sarkofag iz 5. stoljeća s akroterijima, grobne stele, dijelovi arhitektonske plastike, grubo obrađeno kamenje iz 4. do 6. stoljeća, sitni metalni predmeti, fibule, novac, keramika te tri stećka Mnogi od tih artefakata su prije bili izloženi u Zemaljskom muzeju, ali je tokom rata sve uništeno i nije ih bilo moguće pronaći“, izjavila je Katja Stojić za Klix.ba.
Među zanimljivijim nalazima ističu se tri željezna ulomka od kojih dva sa zupcima ili češljevima vjerojatno pripadaju dijelu tkalačkog stana. Na njima je na slobodnom dijelu između češljeva ukucan Kristov monogram.
- Potrebna sredstva za obnovu i bolju prezentaciju turistima
Mogorjelo je uspjelo očuvati svoju autentičnost uz pomoć Zavoda za zaštitu spomenika i uposlenika u Turističkoj zajednici Čapljinka. Trenutno je za njegovu brigu nadležan Zavod, ali je potrebno još mnogo sredstava kako bi mu se vratio stari sjaj.
Sagovornica iz Turističke zajednice ističe da se nekoliko puta godišnje organiziraju akcije čišćenja, kako bi Mogorjelo imalo šta ponuditi turistima. Danas je u ovo kameno nalazište iz 1. stoljeća, vidno potrebno još promocije i adekvatnog nadzora. Iz Općine Čapljina se nadaju da će uz pomoć Zavoda uspjeti zaštiti lokalitet od devastacije i eventualnog propadanja.
“Dodatnu vrijednost ovom prostoru daje i Konjički klub ‘Vranac’ koji se nalazi tik uz turističko mjesto, stoga treba iskoristiti sve potencijale koje naš grad ima, da bismo privukli turiste. Trebamo ih zadržati na njihovom putu do Mostara ili Dubrovnika, a ne da se tu nađu samo u prolazu“, zaključila je Stojić.