Endivija je zimsko zeljasto povrće koje se konzumira kuhano ili kao salata. Smatra se da je porijeklom iz Indije, iako postoje i mišljenja da potječe iz Egipta ili Kine, ili da je hibrid između C. intybus i C. pumilum, divljih vrsta iz Turske i Sirije.
Uzgaja se od 30-ih godina 19. stoljeća u Belgiji i Francuskoj, i to u dva oblika: kovrčasta s uskim listovima i eskarol sa širokima. Vanjski listovi su zeleni i gorki, a unutarnji mliječno bijeli i blažeg okusa.
- Energetska i nutritivna vrijednost
Energetska vrijednost 100 g endivije je 17 kcal / 71 kJ. Od toga je 94% voda, 1,3% proteini, 0,2% masti, a 3,4% su ugljikohidrati.
Odličan je izvor dijetetskih vlakana, kojih ima 3,4 g. Sadrži gotovo sve minerale, ali u malim količinama. Beta-karotena sadrži 1,3 mg.
Odličan je izvor vitamina K (230 mg, što čini 230% RDA) i folne kiseline (85 mg, što čini 21% RDA), a dobar je izvor vitamina C (6,5 mg, što čini 10% RDA) i pantotenske kiseline (0,9 mg, što čini 18% RDA).
- Ljekovitost
Iako niskog energetskog sadržaja i visokog udjela vode, endivija je nutritivno vrlo vrijedna namirnica. Zbog značajnog sadržaja vitamina C i beta-karotena, svrstava se u hranu za zdravo srce. Zajedničkim djelovanjem, vitamin C i beta-karoten sprječavaju oksidaciju kolesterola, koji bi se u protivnom nakupljao u arterijama tvoreći plak na njihovim stijenkama. Posljedica nakupljanja plaka je usporavanje ili zaustavljanje protoka krvi, što može dovesti do srčanog ili moždanog udara. Beta-karoten sprječava nedostatak vitamina A, snažan je antioksidans, poboljšava djelovanje imunološkog sustava, a znanstveni dokazi ukazuju na to da utječe i na zdravlje ženskog reproduktivnog sustava.
Dijetetska vlakna iz endivije također pomažu zdravlju srca na način da vežu žučne soli u debelom crijevu i izlučuju ih iz tijela. Za ponovnu proizvodnju žučnih soli potreban je holesterol, čime se smanjuje njegova količina u krvi i smanjuje rizik od njegovog štetnog djelovanja. Vlakna povećavaju osjetljivost inzulina i tako sprječavaju razvoj dijabetesa tipa 2. Imaju visoki kapacitet vezanja vode i na taj način bubre, a posljedica toga je usporavanje probave, što daje osjećaj sitosti, pa se zato hrana bogata dijetetskim vlaknima preporuča tijekom redukcijskih dijeta. Potrebe za dijetetskim vlaknima veće su kod konstipacije, hemoroida, visoke razine šećera i holesterola.
Folna kiselina je jedan od vitamina B kompleksa, iznimno važan za razvoj živčanog sustava novorođenčeta. Deficit ovog vitamina uzrokuje oštećenja ploda tijekom prvih tjedana trudnoće. Najvažnije funkcije folne kiseline su da se veže uz mišiće kao analgetik za bolove, rast i reprodukcija tijela i stvaranje krvnih stanica. Nova istraživanja ukazuju na to da slabo unošenje folne kiseline povećava rizik od mentalnih bolesti (primjerice Alzheimera), a također utječe i na veću mogućnost lomova kod osteoporoze.
Vitamin A najpoznatiji je po svojoj ulozi u očuvanju zdravlja očiju, a povezan je i s pozitivnim djelovanjem na imunološki sustav, održavanje zdravlja kože, rast i razvoj kostiju.