Preostali posao preuzima pravosuđe u Bosni i Hercegovini, ali i regionu, koje, kažu, treba ojačati kapacitete, ali i integritet.
Ernest Petrič, član UN komisije za međunarodno pravo kaže: “Ja mislim da će sudovi u BiH, ali i van Bosne, koji će se susretati sa slučajevima sa liste A, da će trebati sudije mnogo puta da pokažu mnogo čvrst karakter, nezavisnost, i da pokažu drugačije nego što će njihov milje očekivati”.
Udruženja žrtava ističu da je Strategija za procesuiranje ratnih zločina u BiH stvorila dosta konfuzno stanje u BiH, zbog koje su, kažu, pojedini slučajevi ratnih zločina izgubili smisao.
Traže izmjene strategije, ali i depolitizaciju slučajeva ratnih zločina u regionu.
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida smatra da pravo nije pravda: “Toga moramo biti svi svjesni. Pravo je instrument politike, a ne pravda koju mi očekujemo, i moramo se maksimalno boriti kako bi dobili dio pravde kroz pravo, ali maksimalno se moramo boriti kako to ne bi bilo zloupotrebljeno”.
Veliki problem predstavljaju slučajevi koji nisu ni otvoreni, pogotovo kada su u pitanju osobe iz političkog i vojnog vrha u regionu.
“Regionalna saradnja nije na onom nivou, kakav je bio prije nekoliko godina, jer ima tendenciju politizacije rada pravouđa, što otežava bavljenje ratnim zločinima, i njihovim procesuiranjem”, poručuje Serge Brammertz, glavni tužilac Haškog tribunala.
Tužilaštvo BiH do sada je podiglo optužnicu protiv 605 osoba za ratne zločine i teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Do sada su, za predmete koji su pravomoćno okončani, izrečene kazne u trajanju od 2.087 godina zatvora.